U danu bez objava važnijih ekonomskih indikatora američki dionički indeksi su zabilježili pozitivnu izvedbu treći uzastopni trgovinski dan predvođeni rastom dionica industrijskog i trgovinskog sektora. Čini se da su investitori strahove od trgovinskog rata stavili u drugi plan ususret nadolazećim objavama zarada američkih kompanija u drugom kvartalu.
Unutar financijskog sektora, Goldman Sachs, JP Morgan, Morgan Stanley i Citi su svi redom zabilježili rast od preko 2% dok je Bank of America skočila za čak 3% u jučerašnjem trgovanju. Investitori izgledno anticipiraju još jednu snažnu objava rezultata financijskog sektora koji profitira od Fed-ovog podizanja kamatnjaka. Podsjećamo kako su zarade vodećih banaka u SAD-u po dionici u prošlom kvartalu porasle na najvišu razinu još od predkriznog razdoblja. Prve objave zarada za drugi kvartal vodećih banaka na rasporedu su krajem ovog tjedna.
Kod industrijskog sektora, Caterpillar, Deere i Boeing su bili predvodnici rasta u rasponu od 2%-4% gdje investitori izgledno više vrednuju domaće snažne objave makroekonomskih podataka nego potencijalne negativne učinke američkog protekcionizma.
Od ostalih događanja istaknimo kako je Kina objavila kako će minimizirati učinak uvođenja carina na kineski uvoz tako što će sredstva koja će prikupiti kroz oporezivanje američkog uvoza iskoristiti da pomogne oštećenim kompanijama i zaposlenicima. Isto tako, kineska vlada je objavila kako potiče kompanije da zamjene uvoz američkih poljoprivrednih i ostalih proizvoda koji se oporezuju sa supstitutima iz drugih zemalja i regija.
U Velikoj Britaniji, ministar vanjskih poslova Boris Johnson koji je bio oštri protivnik premijerke Therese May jučer je podnio ostavku uslijed svog protivljenja planu May da Velika Britanija zadrži bliske odnose sa Europskom unijom po izlasku i nastavi poštivati velik dio regulacije.
Odlazak Johnsona te ranija ostavka britanskog tajnika Davida Davisa podržavaju očekivanja tržišta o izglednom postizanju za tržišta pozitivnog konačnog dogovora o Brexitu te nastavka bliskih odnosa i suradnje između EU i Velike Britanije u periodu nakon izlaska.
Jučer objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku ukazuju na rast izvoza od 2,4% godišnje u svibnju nakon prosječnog rasta od 2,2% godišnje u prva četiri mjeseca ove godine. Nadalje, uvoz je po prvi puta od kraja 2017. godine zabilježio negativnu izvedbu te korigirao za 0,3% godišnje nakon prosječnog rasta od 6,7% godišnje u prva četiri mjeseca godine.
U svijetlu navedenog, deficit robne razmjene u svibnju manji je za 4,4% godišnje dok je na kumulativnoj razini u prvih pet mjeseci godine i dalje viši za 10,6% godišnje. Ovogodišnji prosjek pokrivenosti uvoza izvozom iznosi 60%.
Čelnik ECB-a Mario Draghi u svom je jučerašnjem govoru istaknuo kako agresivna relaksacije monetarne politike Euro zone zajedno sa programom otkupa obveznica je imala snažne pozitivne učinke na makroekonomske indikatore te da implicira rast ekonomije i inflacije oko 1,9% godišnje u prosjeku u periodu između 2016. i 2020. godine.
Pred Europskim parlamentom Draghi je izjavio kako je politika ECB-a imala odlučujuću ulogu u jačanju inflatornih pritisaka prema srednjoročnom cilju od 2%. U skladu s nedavnom retorikom ECB-a, Draghi je još jednom napomenuo potrebu za strpljenjem i upornošću u vođenju politike kako bi se osiguralo da inflacija se nastavi kretati prema cilju.
Optimistična retorika ECB-a te neočekivani rast stope nezaposlenosti u SAD-u nastavljaju održavati tečaj EUR/USD na najvišim razinama od prve polovice lipnja ove godine.
Istovremeno, zadržavamo naša očekivanja nižih EUR/USD razina u nadolazećim kvartalima uslijed očekivanog nastavka širenja diferencijala kamatnih stopa između SAD-a i Euro zone te postojećih političkih neizvjesnosti i podbačaja ekonomskih i sentiment indikatora Euro zone u nedavnom periodu.
Nakon što je u proteklom tjednu porastao za 200-tinjak pipseva, tečaj EUR/HRK jučer je porastao za dodatnih 80-ak pipseva blago ispod razine od 7,41 kuna za jedan euro.
U narednim danima očekujemo obnavljanje aprecijacijskih pritisaka uslijed uobičajeno snažnog priljeva turističkih deviza u ljetnim mjesecima. Izuzev navedenog domaća valuta ostaje podržana solidnim izvozom, snažnijim povlačenjem sredstava iz EU fondova te solidnim apetitom investitora za domaćom imovinom.
Nakon privremenog porasta iznad razine od 1800 bodova u petak, Crobex je ovaj tjedan započeo u negativnom tonu te ponovno kliznuo ispod 1800 bodova uz gubitak od 2,33% na ytd razini.
Redovni promet dionicama pritom je iznosio tek 3,0 mil. HRK gdje je ionako niska razina likvidnosti dodatno pritisnuta uobičajeno smanjenim obujmom trgovanja u ljetnim mjesecima.
Najviše se pritom trgovalo izdanjem Podravka d.d. (PODR) čija je cijena pala za 0,62% na prometu od 0,5 mil. HRK, a po obujmu trgovanja uslijedila je dionica Valamar Riviera d.d. (RIVP) sa protrgovanih 0,4 mil. HRK i padom cijene od 0,99% te povlašteno izdanje grupe Adris d.d. (ADRS2) sa protrgovanih 0,3 mil. HRK i rastom cijene od 0,48%.