.jpg)
Uz ono je li prvo bila kokoš ili jaje, drugo vječno pitanje glasi: tko zarađuje više, privatni iznajmljivač ili mali hotelijer?
Ako ih onako usput pitate, i jedan i drugi otprilike će vam reći isto.
“Ajme, mani se tog posla.”
“Malo para, puno zezancije”.
“Ne da ti se od toga, dite moje, živit...”
A opet, i dalje žive i posluju i jedni i drugi, primaju goste, ulažu u sobe i apartmane te na kraju sezone drhtavom rukom podvlače crtu.
Tajne posla
Doduše, jednom drhti malo jače nego onom drugom, što je Jutarnji list dosta plastično pokušao pokazati u jednoj računici.
Javio nam se, naime, u redakciju novina jedan iznajmljivač s Kvarnera ljutit što je Jutarnji list, u broju od prije mjesec dana, napravio izračun troškova privatnog iznajmljivača u koji nije uključio troškove održavanja apartmana.
Razljutila je ta računica brojne iznajmljivače diljem Jadrana - i to neopravdano s obzirom na to da se ona bavila isključivo razinom poreznog opterećenja - no ponukani brojnim primjedbama, odlučili smo se na još jedan ambiciozan posao.
Naš iznajmljivač stavio nam se na pladanj: poslao nam je detaljnu računicu ovogodišnjeg poslovanja, otkrio prihode i sve vrste troškova, ispričao neke tajne svoga posla te ogolio zanimanje za koje tvrdi da je daleko od meda i mlijeka.
Njegov smo izračun potom odlučili usporediti s troškovima malog hotelijera, a svoje nam je bilance pristao otkriti jedan hotelijer iz okolice Zadra.
Jedini uvjet bio je da ostanu anonimni, ali se zato kunu da su brojke koje su nam dali u kunu točne, u što nemamo razloga sumnjati.
Već na prvu vidljivo je da je račun prihoda i rashoda iznajmljivača puno kraći.
Dodatne usluge
To je i logično: naš hotelijer posluje kao tvrtka, ima 17 zaposlenih, obveznik je poreza na dobit te je u sustavu PDV-a, goste prima sedam mjeseci godišnje, a ima i restoran, što znači da se morao prilagoditi strogom sustavu kontrole sigurnosti namirnica HACCP.
S obzirom na postojeće pravilnike o razvrstavanju hotela, naš hotelijer, iako je mali, zbog kategorije tri zvjezdice po zakonu mora imati recepciju otvorenu 24 sata te osobu zaduženu za poslove recepcionara, a kako bi pokrio 24-satno radno vrijeme, na poslovima recepcionara mora angažirati četvero djelatnika.
Zakon mu, pojašnjava predsjednik Udruge malih i obiteljskih hotela Šime Klarić, dopušta da te poslove recepcionara delegira i nekom drugom zaposleniku, na primjer konobaru, što mu malo olakšava posao.
Pa ipak, s obzirom na to da hotel mora imati restoran - a ima ga i ovaj iz našeg primjera, zbog potrebe gastroponude bit će prisiljen osigurati barem dvije smjene po četiri radnika u svakoj.
To su, dakle, dva konobara, dva pomoćna konobara, dva kuhara i dva pomoćna kuhara, a da bi u svakom trenuku mogao počistiti sobe u hotelu i one u vili, morat će zaposliti u prosjeku tri sobarice i jednu čistačicu.
Ulaz u objekt potom mu mora bit natkriven, a dužan je gostima pružati i cijelu silu dodatnih usluga, među kojima i čuvati prtljagu do jednog dana, pružati usluge pranja i glačanja odjeće, na raspolaganju imati faks, telefon i sef, negdje u objektu postaviti aparat za čišćenje obuće, a ima li više od tri etaže, dužan je u objekt ugraditi i dizalo.
Sustav PDV-a
O higijeni sobe također mora brinuti pomno te posteljinu mijenjati najmanje svaka tri dana i obavezno iza svakog gosta, a dužan je, na zahtjev, pružiti mu i uslugu buđenja.
Privatni iznajmljivač, s druge strane, svoj posao može voditi nešto ležernije. Zakon mu, naime, ne propisuje obvezu nikakvog zapošljavanja, a zarađuje li manje od 220 tisuća kuna godišnje, nije dužan biti u sustavu PDV-a.
Obvezu izmjena plahti svaka tri dana, kao i propisanu veličinu kreveta, izgleda sobe i postojanje klime, imaju samo oni iznajmljivači registrirani poslije 2007. godine (što je naš iznajmljivač iz teksta).
Ono što je posebna pogodnost za zimmer frei, barem prema postojećim pravilnicima koji bi se uskoro trebali mijenjati, jest činjenica da oni smiju pružati usluge jela, pića i napitaka bez zapošljavanje zasebnog ugostiteljskog osoblja, a hranu pripremati smiju i u vlastitoj kuhinji, onoj istoj u kojoj pripremaju obroke za familiju.
Istina, obim njegova posla, pa tako i prihod, nemjerljivo je manji, ali mu na ruku idu povlaštena porezna pravila prema kojima ima tek nekoliko obaveza: plaćati 300 kuna godišnje po ležaju na ime boravišne pristojbe te jednako toliko na ime paušala poreza, a po isteku godine platit će i turističku članarinu, i to u iznosu od 0,16 posto ukupnih prihoda.
Članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori i naknade ZAMP-u nema, ali mu u trošak zato ulaze naknade posredničkim agencijama, kao i PDV na proviziju plaćenu agenciji registriranoj izvan zemlje, iako su podaci Porezne uprave pokazali da 50 posto iznajmljivača izbjegava ovu obvezu.
Siva zona
I vlasnik zimmer freia iz naše računice kuću za najam puni isključivo uz pomoć jedne strane agencije, ali je naknada ovdje već oduzeta od prihoda.
“Nije problem malo porezno opterećenje iznajmljivača već činjenica da se dobar dio takvih aktivnosti u Hrvatskoj događa u sivoj zoni, od čega nitko nema koristi. Mislim da bi se inspekcije po ovom pitanju trebale angažirati jer legalni privatni iznajmljivači brinu o svom poslu i redovito plaćaju sve obveze”, požalio nam se naš sugovornik s Kvarnera.
Usporedba
Privatni iznajmljivač - vlasnik kuće za najam na Kvarneru, 3 zvjezdice s 10 ležajeva. Ima odličnu godišnju popunjenost od 90 dana, a prosječna cijena iznosi mu 14,6 eura po ležaju
Ukupni bruto prihod od najma - 97.310 kn
Dobit - 56 posto ukupnih prihoda
Mali hotelijer - vlasnik malog obiteljskog hotela u Zadarskoj županiji s 30 ležajeva u hotelu i 20 u vili koja posluje u sklopu hotela. Kategorije s 3 zvjezdice, otvoren je od 1.4. do 31.10. s prosječnom popunjenošću u sezoni od 70%, a u pred i posezoni oko 45%. Prosječna cijena noćenja je oko 55 eura po osobi, a u sklopu hotela posluje i restoran. Objekt ima oko 17 zaposlenih. Registriran je kao tvrtka, odnosno d.o.o.
Ukupni bruto prihod od najma - 2,923.000 kn
Dobit - 4,2 posto ukupnih prihoda