Birokracija

Postoji li netko tko ne duguje Poreznoj? Obveznike ne obavještavaju o dugu, a kamate teku

Zakon ne definira minimalne iznose kad je u pitanju slanje opomena za dugovanja građana, što znači da dug ima mnoštvo građana koji to uopće ne znaju
 Srđan Vrančić / Hanza Media

Neke stvari prate te cijeli život.

Poput karaktera.

Karme.

Ili dugovanja Poreznoj upravi.

“Čovječe, ja ne znam je li se te ustanove ikad moguće riješiti”, priča mi jedna dobra poznanica.

Ima sada već dobrih šest godina otkako je zatvorila samostalnu djelatnost jer je prešla u stalni radni odnos u jednoj tvrtki.

Da bi zatvorila to poglavlje svojeg života, bilo je potrebno proći dosta strogu birokratsku proceduru.

Između ostaloga - a to je ustvari bilo i najvažnije - za zatvaranje djelatnosti trebalo je pozatvarati sva dugovanja prema raskošnim državnim obvezama.

Porez na dodanu vrijednost.

Eventualna dugovanja prema mirovinskom i zdravstvenom osiguranju.

Naknadu za općekorisne funkcije šuma.

Turističku članarinu.

Zaštitu na radu.

Prirez.

Predati sve JOPPD-ove, DOH-Z-ove, DOH-ove, IP-ove, riješiti knjigovođu i potom moliti dragog Boga da ti još nešto nije ostalo.

Sve je to štreberski prikupila moja poznanica i raznosila po državnim institucijama, a kad se napokon uspjela formalno pravno riješiti ove obveze, s osmijehom se osvrnula na hodnik Porezne uprave, bahato uvjerena kako je to posljednji put da će njime kročiti.

Sve do siječnja ove godine kad joj je, u neke poslovne svrhe, trebala potvrda o nepostojanju poreznog duga.

Zloslutan osjećaj

“Slušaj, čim sam vidjela da ću morati pribaviti taj dokument, ulovio me grč u želucu. Znam da sam sve platila onda još prije šest godina, ali morio me zloslutan osjećaj, da se njima ne može prestati dugovati...”, slutila je.

Zlu ne trebalo, sjetila se da pregled poreznih dugova može provjeriti u sustavu e-Građani pa se odmah ulogirala i pritisnula poveznicu za e-Poreznu.

Tamo je, pak, odabrala PKK karticu te, vidi vraga, shvatila da je bila u pravu.

Turistička članarina - nepodmirenih 350 kuna.

Porez na dodanu vrijednost - nepodmirenih 100 kuna.

Mirovinsko osiguranje - nevjerojatnih 3,50.

I porez na dohodak po godišnjoj prijavi - neplaćenih 141,72 kune.

Sve skupa nepodmirenih 594,50 kuna s uračunatim kamatama koje joj se vuku još od 2014. godine.

“Pa kako je to uopće bilo moguće? Da Poreznoj upravi dugujem gotovo 600 kuna, a da mi šest godina iz te institucije nije stigla jedna jedina opomena?” bjesnjela je moja poznanica pa dignula telefonsku slušalicu i nazvala svog referenta.

Ne šalju opomene

“A čujte...”, začulo se s druge strane žice, “za tako male dugove mi vam u pravilu ne šaljemo opomene”, progovorila je referentica, začuđena što postoje građani koji bi u poštanskom sandučiću rado vidjeli pismena iz Porezne uprave.

Pritom su, naravno, gotovo šest godina na dugovanje naplaćivali zatezne kamate, iako porezni obveznik o tom dugovanju nije imao baš nikakve informacije, niti se moglo očekivati da bi neki fantomski dug tako dugo mogao biti skriven u bespućima poreznih obveza.

Priča moje poznanice inspirirala me da Poreznu upravu pitam iz kojeg razloga ne šalju opomene za tako male dugove te misle li da je normalno obveznike pustiti da im se gomila zatezna kamata?

Kako su nam službeno pojasnili, oni se po pitanju provođenja ovrha nad građanima s dugovima pridržavaju Općeg poreznog zakona koji propisuje da Porezna i Carinska uprava neće provoditi ovrhe za dugove manje od 200 kuna te da neće pokretati postupke na pokretninama ako je dugovanje manje od 1000 kuna.

Što kaže zakon

Zakon pritom ne definira nikakve minimalne iznose kad je u pitanju slanje opomena za dugovanja građanima, no u razgovoru s referentima u ispostavama Porezne uprave doznajemo da se one u pravilu gotovo uopće ne šalju za dugovanja od nekoliko stotina kuna, što zapravo znači da porezni dug u ovom trenutku ima mnoštvo građana koji o tome nemaju baš nikakvu informaciju.

Iz Porezne uprave stoga poručuju da se svi oni koji sumnjaju u postojanje nekog poreznog duga slobodno ulogiraju u sustav e-Porezne, dostupan u sklopu e-Građana, kako bi provjerili nisu li među onima koji i dalje nešto duguju državi.

“Putem sustava ePorezna moguće je pristupiti poreznoj knjigovodstvenoj kartici te u slučaju postojanja poreznog duga generirati bar kod za jednostavnije plaćanje pojedine obveze. Navedeno se može provesti na bilo kojem mjestu na kojem postoji internetski pristup. Nadalje, svaki građanin u sustavu može preuzeti i JOPPD obrazac koji je za njega ispunio poslodavac ili drugi isplatitelj te na taj način imati uvid u iznose poreza i doprinosa koji se plaćaju pri isplati njegova dohotka”, poručuju.

Ipak, kad podmire sva postojeća dugovanja te pribave potvrdu o nepostojanju poreznog duga, dobronamjerni referent svakako će ih upozoriti da tu potvrdu kopiraju - i čuvaju kao zjenicu svoga oka.

“Nikad ne znate, draga moja gospođo, neće li vam se u međuvremenu ipak još nešto pojaviti”, nasmije se referentica pa moju poznanicu uljudno isprati iz svojeg ureda...

Imate prijedlog za Veliku škrticu? Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. studeni 2024 19:12