Ukupni krediti stanovništvu porasli su u svibnju za 3,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, na 121 milijardu kuna, najvišu razinu od siječnja 2016., čime je nastavljen rast kreditiranja deveti mjesec zaredom, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
Stopa rasta od 3,5 posto najviša je od 2011. godine, od kada su dostupni podaci, što ukazuje na postupni oporavak kreditne aktivnosti, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).
Ističu i to da se, prema valutnoj strukturi kredita, vidi da se stanovništvo sve više preusmjerava iz valutnih u kunske.
„To odražava izraženiju sklonost zaduživanja u domaćoj valuti, čemu je zasigurno doprinio i pad kamatnih stopa”, navodi se u analizi, objavljenoj u utorak.
Zbog toga je udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu u posljednjih godinu dana porastao za 6 postotnih bodova, pa se omjer kunskih i valutnih kredita u travnju i svibnju izjednačio – 50:50 posto.
Stanje kunskih kredita nastavilo se povećavati i na mjesečnoj i na godišnjoj razini pri čemu je vrijednost tih kredita premašila 61 milijardu kuna. Na mjesečnoj razini rast tih kredita iznosio je 1,7, a na godišnjoj 16 posto.
Analitičari RBA navode da pozitivan niz godišnjeg rasta iznosa kunskih kredita traje od prve polovice 2013. godine. S druge strane, pad valutnih kredita na godišnjoj razini traje još od 2012. godine.
Na kraju svibnja nominalni iznos valutnih kredita skliznuo je na 60,1 milijardu kuna, što je 6,9 posto ili 4,4 milijarde kuna manje nego u istom lanjskom mjesecu.
Stambeni krediti porasli 2 posto
Prema vrstama kredita odobrenih stanovništvu, najznačajniji udio, više od 43 posto, odnosi se na stambene kredite koji su na godišnjoj razini zabilježili rast od 2 posto, na 52,6 milijardi kuna.
„Iako skromne, time su pozitivne godišnje stope rasta nastavljene šesti mjesec za redom, dok je dinamika ubrzavanja rasta prisutna posljednja četiri mjeseca”, navode analitičari RBA.
Ističu i to da je unutar te kategorije kredita stanovništvu vidljiv trend promjene valutne strukture, odnosno rasta kunskih kredita.
Tako su ti krediti na kraju svibnja iznosili 14,7 milijardi kuna, što je 25,8 posto više nego godinu dana prije. Pritom je udio kunskih kredita u ukupnim stambenim kreditima porastao na 28 posto, što je 5,3 postotnih bodova u samo godinu dana.
Istodobno je smanjen udio kunskih kredita uz valutnu klauzulu, prvenstveno kredita vezanih za euro, sa 77,3 na 72 posto, pri čemu se njihov iznos spustio na 37,8 milijardi kuna.
Gotovinski nenamjenski krediti, koji imaju udjel od 37,4 posto u ukupnim kreditima stanovništvu, u svibnju su iznosili 45 milijardi kuna, što je 9,5 posto više nego godinu dana prije. Pritom i u toj kategoriji kredita raste udio kunskih kredita, pa je na kraju svibnja dosegnuo 70 posto ukupnih gotovinskih nenamjenskih kredita.
„Iako pozitivne godišnje stope rasta ukupnih kredita stanovništvu upućuju na oporavak kreditne aktivnosti stanovništva, prema našim očekivanjima rast bi trebao biti umjeren, osobito uzimajući u obzir ukupnu zaduženost sektora te strukturne slabosti tržišta rada”, zaključuju analitičari RBA.