Fokus investitora jučer je ostao na političkim zbivanjima u Italiji. Pokušaj bivšeg člana MMF-a Carla Cottarellija da formira privremenu vladu prema nalogu talijanskog predsjednika propao je jučer u toku dana uslijed nedostatka podrške vodećih stranaka.
Novi izbori u Italiji tako su izgledni već u srpnju, a tržišta strahuju kako bi nedavna događanja mogla pružiti dodatnu podršku populističkim strankama koje bi na novim izborima učvrstile svoju poziciju. Neodgovorne mjere fiskalne politike predstavljaju izgledno najveći kamen spoticanja sa institucijama EU, a imajući na umu već ionako visok jadni dug Italije od preko 130% BDP-a. Podsjećamo da se neke od mjera nedavno osnovane koalicije odnose na uvođene minimalnog dohotka od 780 eura mjesečno za one koji žive ispod granice siromaštva i aktivno traže posao, smanjenje poreznog opterećenja, ranije umirovljenje i povećanje javnih investicija .
U svijetlu navedenog, VIX indeks volatilnosti jučer je dosegnuo svoju najvišu razinu u proteklih mjesec dana a potraga investitora za sigurnom imovinom dovela je do snažnog pada njemačkih i američkih prinosa koji su zabilježili najveću jednodnevnu korekciju nakon Brexita u lipnju 2016.
Svjetski dionički indeksi su zabilježili snažnu negativnu izvedbu pri čemu je FTSE 100 zabilježio najveći pad u više od dva mjeseca pod pritiskom izvedbe financijskog sektora i izvedbe banaka poput Barclysa. Financijski sektor zabilježio je snažnu korekciju i u SAD-u uslijed zabrinutosti kako bi političke turbulencije u Italiji se mogle ispriječiti na putu zaoštravanja monetarne politike Fed-a.
Jučerašnja zbivanja na deviznim tržištima reflektirala su potražnju investitora za sigurnom imovinom uslijed zbivanja u Italiji. Tečaj EUR/CHF pao je tako ispod razine od 1,15 dolara za jedan euro po prvi puta od listopada 2017. godine a snažno jačanje je zabilježio i japanski jen. Rast premije rizika Euro zone doveo je do slabljenja eura u odnosu na ostale vodeće svjetske valute pri čemu se tečaj EUR/USD približio razini od 1,15 dolara za jedan euro.
Očekujemo kako će politička zbivanja u Italiji staviti objave ekonomskih indikatora u drugi plan u kratkom roku te kako će kretanja na deviznom tržištu nastaviti održavati sklonost investitora tradicionalno sigurnijim oblicima imovine. Daljnje jačanje švicarskog franka pritom ne smatramo izglednim uslijed predanosti centralne banke intervencijama u periodima snažnih aprecijacijskih pritisaka, dok bi japanski jen mogao nastaviti profitirati u narednim danima.
Nakon skromnog rasta od 0,4% godišnje u prosjeku u prvom kvartalu, industrijska je proizvodnja u travnju zabilježila pad od 0,9% mjesečno, odnosno 1,3% godišnje. Najsnažniji pad pritom je zabilježen u segmentu proizvodnje kapitalnih dobra (-12,2% godišnje), dok je korekcija ublažena rastom proizvodnje netrajnih dobara za široku potrošnju i intermedijarnih proizvoda od 3,8% 1,3% godišnje, respektivno.
Državni zavod za statistiku danas će objaviti prvu procjenu BDP-a za prvi kvartal ove godine. Nakon podbačaja rasta u posljednjem kvartalu 2017. godine od tek 2% godišnje, trenutno dostupne objave ekonomskih indikatora upućuju na nešto snažniji rast od 2,4% prema našim procjenama.
Naime, rast privatne potrošnje podržan je snažnim uzletom stranih turističkih noćenja od 26,6% godišnje u prvom kvartalu što je u kombinaciji s faktorima koji nastavljaju podržavati potrošnju domaćeg stanovništva rezultiralo realnim rastom trgovine na malo od 4,1% godišnje u istom periodu. Industrijska proizvodnja je nakon stagnacije u četvrtom kvartalu zabilježila rast od i dalje skromnih 0,4% dok je građevinska aktivnost zabilježila solidnu izvedbu. Pad izvoza je u kombinaciji sa solidnom jednoznamenkastom stopom rasta uvoza doveo do širenja deficita robne razmjene od preko 25% u toku prvog kvartala, implicirajući nastavak negativne kontribucije neto izvoza rastu.
Skroman interes investitora na Zagrebačkoj burzi nastavio se jučer uz redovan dnevni promet dionicama od tek 2,9 mil. HRK. Pritom se najviše trgovalo izdanjem Hrvatski Telekom d.d. (HT) čija cijena je na prometu od 0,5 mil, HRK ostala nepromijenjena, a uslijedilo je izdanje Valamar Riviera d.d. (RIVP) čija cijena je također ostala nepromijenjena na protrgovanih 0,4 mil. HRK.
Društvo AD Plastik d.d. (ADPL) objavilo je jučer poziv na Glavnu skupštinu koja će se održati 12. srpnja i gdje je predložena isplata dividende u iznosu od 10,0 HRK po dionici što implicira dividendni prinos od 5,15%.
Društvo Petrokemija d.d. (PTKM) jučer je objavilo kako je sa Erste bankom, Hrvatskom poštanskom bankom te Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak sklopilo dodatke ugovora o kreditima u ukupnom iznosu od 450 mil. HRK sa državom u svojstvu vjerovnika. Društvo će održati Glavnu skupštinu 9.srpnja na kojoj će se glasati o povećanju temeljnog kapitala u istom iznosu ulozima u pravima. Ministarstvo financija je na jučerašnjoj aukciji trezorskih zapisa prihvatilo sve pristigle ponude i plasiralo 335 mil. HRK jednogodišnjih trezorskih zapisa. Plan izdanja bio je 800 mil. HRK dok je dospijevalo 1 mlrd. HRK zapisa. Suzdržanost investitora u skladu je s našim očekivanjima uslijed očekivanog kunskog izdanja obveznice u toku lipnja budući da 6 mlrd. HRK vrijednosti obveznica dospijeva u srpnju. Prinos na jednogodišnji trezorski zapis se zadržao na 0,09% u skladu s očekivanjima.