Bude li doista usvojen prijedlog novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji sljedećih dana ide u javno savjetovanje, bit će to prvi put od samostalnosti Hrvatske da će se država usuditi dirnuti u “osinje gnijezdo”, sustav privatnih iznajmljivača koji sami sebe smatraju socijalnom kategorijom, a koji, u odnosu na tvrtke i hotelijere, posluju praktično po najliberalnijim i porezno najneopterećenijim uvjetima.
Što donosi Zakon?
U Hrvatskoj su iznajmljivači registrirani prema tri različita pravilnika, ovisno o razdoblju u kojem su se počeli baviti najmom, a što je onda značilo i različite uvjete kategorizacije. Novi zakon sada će propisati da se svi iznajmljivači moraju uskladiti s posljednjim Pravilnikom iz 2016. godine, u suprotnom će izgubiti zvjezdice.
Koje su bile glavne razlike među tim pravilnicima?
Šokantno, ali iznajmljivači koji su se registrirali 1995. godine nisu bili obvezni iza gostiju mijenjati plahte, imati u sobi televizor u boji i rasvjetna tijela, u kupaonici pločice i sapun, a u sobama prekrivače ili krevetić za djecu. Osim toga, fasade njihovih objekata mogle su imati rupe, a pristupne ceste biti pune lokvi.
Kako će im država pomoći da se usklade?
Nekima za to možda neće ni biti potrebni izdaci jer su se već prilagodili, a drugima će država omogućiti povoljne kredite preko HBOR-a, s početkom od godinu dana i kamatnom stopom od 2 posto. Porezna i druga opterećenja prema iznajmljivačima zasad se neće mijenjati.
Kolike financijske obveze imaju vlasnici zimmer freia?
Općenito se smatra da je to jedan od najniže oporezovanih sektora: iznajmljivači plaćaju 300 kuna po ležaju godišnje na ime poreza na dohodak te još toliko na ime boravišne pristojbe. Uz to, dužni su plaćati turističku članarinu u rasponu od 0,05 do 0,16 posto prihoda. Dodatno, na svaku proviziju koju plate Airbnbu ili Booking.comu dužni su platiti 25 posto poreza, no nedavni nadzor Porezne uprave, o kojem je Jutarnji list pisao, pokazao je da taj namet ne plaća 50 posto iznajmljivača.