Nekad su se krediti oglašavali na banderama, u oglasnicima, putem letaka koji su se ostavljali na automobilima ili u poštanskim sandučićima. Danas je sve na internetu, oglasi samo iskaču.
“Imate li financijske probleme i odmah Vam je potreban novac? Došli ste na pravo mjesto jer brzepozajmice.com nude upravo ono što Vam je u ovom trenutku potrebno”, tako klijente poziva brzepozajmice.com, jedan od brojnih portala koji nude takvu vrstu financijskih usluga, poručujući da je gotovinu moguće dobiti već danas.
U roku od 24 sata
Onome kome je novac hitno potreban na raspolaganju su brojne mogućnosti. Osim već poznate finske online banke Ferratum, koja je danas prisutna u 25 zemalja, brzi novac nude brojni kreditni posrednici i portali: brzikredit.com, zajam.hr, brzizajmovi.com, brzikrediti.eu, onlinekredit.com.hr, najbrzikredit.com... Na posudbu se uglavnom daju mali iznosi, do desetak tisuća kuna, te na kratki rok, do godinu dana. Novac sjeda na račun u roku od 24 sata, bez obzira na kreditnu sposobnost. No, neki posrednici, primjerice Empanda, nude i znatno veći iznos i pritom im nije važna kreditna sposobnost onih koji pozajmljuju novac. Gotovo svi online kreditori kao svoju prednost ističu to što se ne treba zamarati dokumentacijom koju zahtijevaju banke.
“Da bismo smanjili napetost i stres koji vlada u bankama i u drugim kreditnim kućama, pojednostavili smo prijavu za zajam kako biste u miru i bez pritiska ispunili i dostavili potrebne podatke”, poručuju s web stranice brzepozajmice.com. Njihovi krediti su i malo skuplji od onih koje nude banke: efektivna kamatna stopa iznosi 8,11 posto. Iako su naizgled prilično informativne, kreditne kuće koje nude brze pozajmice nije lako kontaktirati. One ne nude telefonske kontakte i njihovu adresu često nije jednostavno naći već i zato što im je sjedište izvan Hrvatske. Primjerice, iza brzepozajmice.com stoji tvrtka KD Capital Ltd. čije je sjedište u bugarskom Plovdivu.
Što ako nešto krene po zlu, ako se klijent predomisli ili želi prije otplatiti dug? Tko ih nadzire?
Pozivajući se na Zakon o kreditnim institucijama, u HNB-u ističu kako pod njihov nadzor potpadaju sve institucije koje pružaju bankovne usluge na području Hrvatske. Pritom su bankovne usluge definirane kao “primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih sredstava, a za svoj račun”. Društva koja se bave kreditiranjem iz vlastitih sredstava ili posreduju u kreditiranju nisu u domeni tog zakona. Kada je riječ o poslovanju tvrtke KD Capital iz Bugarske, s poveznice www.brzepozjamice.com, u HNB-u kažu da nisu zaprimili zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje bankovnih usluga na području Hrvatske, a ni “obavijest o namjeri pružanja bankovnih usluga”.
U Ministarstvu gospodarstva, pak, postoji odjel za zaštitu potrošača, a u slučaju financijskih usluga putem interneta oslanja se na podršku Hanfe i HNB-a. Međutim, onaj tko zatreba pomoć, pogotovo u slučaju tvrtki registriranih izvan Hrvatske, morat će provesti mnogo vremena telefonirajući. Na svojim stranicama Ministarstvo gospodarstva potrošače informira kako su zaštićeni pravilima EU, a to, primjerice, znači da se u slučaju potrebe mogu i povući iz ugovornog odnosa.
Troškovi
- Ako se predomišljate o ugovoru o kreditu koji ste potpisali ili ste shvatili da vam kredit zapravo ne treba, u roku od 14 kalendarskih dana od potpisivanja ugovora možete od njega odustati. Davatelju kredita ne dugujete nikakvo objašnjenje, ali morat ćete vratiti novac koji ste posudili, uz kamate i sve nepovratne troškove koje je davatelj kredita već platio - objašnjavaju. Također, klijent ima pravo vratiti kredit prije ugovorenog roka, ali u tom slučaju često davatelju kredita mora nadoknaditi izgubljenu dobit.
Iako su uvjeti kreditiranja naizgled jednostavni, ne treba sumnjati u instrumente osiguranja onih koji posuđuju novac. U Ferratumu, primjerice, ističu kako “svaki kredit mora biti osiguran jamstvom”, a ono je u skladu s njihovim uvjetima i odredbama. Klijent bira jamca, ali Ferratum ga može odbiti ako ne udovoljava njegovim kriterijima. Kašnjenje s otplatom, pak, “može uzrokovati dodatne troškove te može imati negativan utjecaj na podizanje budućih kredita”, poručuju iz te online banke.
Onima koji ipak nisu u tako velikoj žurbi, na raspolaganju su i dalje brojne banke. No, i one su svoje usluge prilično digitalizirale, pa i danas nude blic kredite, klik kredite, e-pozajmice... Na službenim stranicama svih većih banaka klijenti danas mogu ispuniti obrazac s potrebnim podacima, putem kalkulatora izračunati mjesečnu otplatu, zakazati sastanak u banci (koja može zatražiti dodatnu dokumentaciju) i kredit dobiti vrlo brzo. U PBZ-u, jednoj od banaka koja svojim klijentima nudi e-pozajmicu, pojašnjavaju kako banka već dulje vrijeme omogućuje “brzo, jednostavno i fleksibilno ugovaranje brze pozajmice putem PBZ digitalnog bankarstva”. Brza pozajmica odobrava se u kunama, klijentima koji ostvaruju pravo na realizaciju brze pozajmice “temeljem ponude i pravila Banke u iznosu od 5000 kuna do 120.000 kuna, ovisno o ukupnoj izloženosti klijenta prema Banci”. Pritom klijent sam u aplikaciji odabire pojedinosti svoje pozajmice, kao što su iznos i rok otplate, koja se automatski isplaćuje na tekući račun. Rok otplate je od 12 do 84 mjeseca. Zagrebačka banka, pak, putem online zahtjeva nudi iznos do 40.000 eura uz fiksnu kamatnu stopu od 5,5 posto na rok otplate od 10 godina, i to, kako ističu na webstranici, u roku od 30 minuta.
Agencije
Kao osiguranje kredita banke koriste različite instrumente, primjerice potvrdu poslodavca o primanjima i zaposlenju. OTP banka, na primjer, navodi da su to zadužnica i izjava o zapljeni po pristanku dužnika “koju za korisnika sastavlja banka, a potvrđuje se kod javnog bilježnika, za sve iznose kredita”.
Na kraju, danas postoje i agencije koje nude besplatnu uslugu provjere kreditne sposobnosti. “Ne lutajte sami od banke do banke. Uštedite svoje vrijeme i novac”, poručuje Ekspert savjetovanje, licencirana agencija za posredovanje u nalaženju kredita, koja surađuje sa bankama. Pritom ističu kako je savjetovanje “potpuno besplatno” te da naknadu naplaćuju bankama. Zabrinuta da banke olako odobravaju gotovinske kredite, HNB je prije godinu dana od njih zatražio strože uvjete, odnosno da uzimaju u obzir minimalne troškove života propisane Ovršnim zakonom.
Iako se rast gotovinskih kredita nije znatnije usporio, i dalje je iznad 10 posto. Banke su se zahtjevima uglavnom prilagodile, ali onaj tko želi do kredita ima pregršt drugih opcija, zahvaljujući dramatičnoj transformaciji bankarskog sektora i rastu mobilnog bankarstva. Time je zasigurno smanjena neugodna praksa kamatarenja, ali to ne znači da treba biti manje oprezan u komunikaciji s virtualnim, nevidljivim pozajmljivačima.
Rast gotovinskih kredita blago se usporio nakon preporuke
U prvih jedanaest mjeseci 2019. godine rast kredita kućanstvima, mjeren transakcijama, odnosno razlikom između novoodobrenih kredita te otplata postojećih kredita, iznosio je 8,5 milijardi kuna, odnosno 6,8 posto u odnosu na kraj prethodne godine.
“Takva dinamika upućuje na ubrzanje rasta kreditiranja kućanstava u odnosu na prethodnu godinu, kada je rast (u cijeloj godini) iznosio 7,4 milijarde kuna, odnosno 6,2 posto. Pritom je rastu kreditne zaduženosti kućanstava najviše doprinio rast gotovinskih nenamjenskih kredita”, kažu u HNB-u. Rast stambenih kredita, djelomično pod utjecajem državnog programa subvencioniranja u sklopu APN-a, bio je sporiji, ali se ubrzava. Iako se rast gotovinskih nenamjenskih kredita nastavio i u 2019., u HNB-u ističu da je “prekinut trend njegova ubrzavanja”, koji je u trenutku izdavanja Preporuke bankama bio na vrhuncu. Nakon toga uslijedilo je postupno blago usporavanje stope rasta gotovinskih nenamjenskih kredita.
U HNB-u dodaju kako je snažan rast gotovinskih nenamjenskih kredita prisutan i u drugim državama članicama te ukazuje na zajednički trend u europskom bankarskom sektoru. Usporedbe radi, godišnja stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita u Sloveniji viša je od 10 posto još od početka 2017. godine, a u Hrvatskoj je tu razinu dosegnula sredinom 2018.