Na američkom tržištu rada prvi put su vidljivi negativni učinci trgovinskog rata

Iza nas je buran tjedan na financijskim tržištima sa nizom sastanaka vodećih centralnih banaka i objava ekonomskih indikatora prije uobičajenog zatišja na tržištima u kolovozu.

U petak su objavljeni podaci s američkog tržišta rada u srpnju koje je sa rastom zaposlenosti od 157 tisuća razočaralo tržišne sudionike koji su očekivali nešto višu stopu rasta od oko 200 tisuća. Ipak, na umu treba imati kako su podaci za prethodne mjesece revidirani kumulativno naviše za 59 tisuća te da prosječan rast zaposlenosti u prvih sedam mjeseci iznosi 211 tisuća mjesečno te je na najvišoj razini u protekle tri godine.

Neki tržišni sudionici tako špekuliraju da je srpanj prvi mjesec u kojem je vidljiv negativan učinak trgovinskih sukoba između SAD-a i Kine, ali ostalih vodećih trgovinskih partnera na spremnost kompanija da zapošljavaju radnike. Ipak, prerađivačka industrija koja je najpogođenija nametima na čelik i aluminij zabilježila je rast od 37 tisuća zaposlenih u srpnju a što je ujedno i najviša razina u toku godine. Izgledno je tako očekivati kako će nesigurnost vezana uz trgovinski rat barem u kratkom roku biti kompenzirana nižim poreznim opterećenjem kompanija.

Nakon što je neočekivano porasla u lipnju, stopa nezaposlenosti pala je za jednu desetinu na 3,9% u srpnju, u skladu s tržišnim očekivanjima. Istovremeno, šira stopa nezaposlenosti koja između ostaloga uključuje obeshrabrene radnike koji su odustali od traženja posla pala je za tri desetine na najnižu razinu u proteklih 17 godina, a što pokazuje nastavak snažne izvedbe američkog tržišta rada. Prosječne zarade po satu zabilježile su rast od 0,3% mjesečno, dok se godišnja stopa rasta zadržala na 2,7%.

Pred nama je miran tjedan s tek nekoliko objava ekonomskih indikatora i nedostatkom važnijih događanja na svjetskim tržištima.

Investitori će pritom najviše pozornosti izgledno pridati objavi američke inflacije koja ja na rasporedu u petak i gdje tržišta anticipiraju rast iste od 3,0% godišnje dok bi se rast core inflacije koja isključuje kretanje cijena volatilnijih komponenti kao što su hrana i energija trebao zadržati na 2,3% godišnje u srpnju, a što je u skladu s posljednjim projekcijama Fed-a te potvrđuje očekivanja umjerenog jačanja inflatornih pritisaka te namjeru nastavka normalizacije monetarne politike centralne banke.

Nakon što su američki dionički indeksi porasli peti tjedan uzastopno investitori će nastaviti pratiti objave zarada američkih kompanija. Dosada je preko jedna trećina kompanija iz S&P 500 dioničkog indeksa objavila zarade sa generalno snažnim rezultatima, a od značajnijih objava ovaj tjedan možemo istaknuti Snap, CVS, Viacom, Walt Disney te 21st Century Fox.

Isto tako investitori će pratiti retoriku na relaciji Kina - SAD nakon što je u prethodnom tjednu predsjednik Trump naredio svojoj administraciji da započne izradu plana kojim bi se omogućilo povećanje nameta na uvoz kineskih proizvoda s dosadašnjih 10% na 25%. Najranije uvođenje viših razina carina može se očekivati u jesen, a Kina je najavila kako ima namjeru uvesti protusankcije na daljnje mjere SAD-a. U svijetlu navedenog, pritisci na kineske dioničke indekse nastavljaju se dok se valutom trguje na najnižoj razini u odnosu na američki dolar u posljednjih godinu dana.

Nakon prošlotjednog snažnog rasta od 2,14%, Crobex je protekli tjedan završio u negativnom teritoriju uz korekciju od 0,59%, dok na ytd razini bilježi gubitak od 1,09%.

Prošlotjedni prosječni redovni dnevni promet dionicama dosegnuo je 10,2 mil. HRK, što se ponajviše može pripisati izdanju Hrvatski Telekom. d.d. (HT) kojim je u srijedu protrgovano u iznosu od 24,8 mil. HRK. Drugo najtrgovanije izdanje bila je povlašten dionica grupe Adris.d.d. (ADRS2) kojom je protrgovano u ukupnom iznosu od 3,2 mil. HRK tjedno te je korigirala 1,61% tjedno, a slijedila ju je dionica Valamar Riviera d.d. (RIVP) koja je na prometu od 3,0 mil. HRK zabilježila rast od 1,49%.

Danas je na rasporedu uobičajena jednotjedna obrnuta repo aukcija HNB-a po kamatnoj stopi od 0,3%. Očekujemo nastavak suzdržanosti bankarskog sektora prilikom dostavljanja ponuda s obzirom na zadržavanje kunske lividnosti u sustavu na još uvijek izuzetno visokim razinama od oko 7% BDP-a.