U sjeni velikog investicijskog zamaha u istraživanje geotermalne energije koji je poduzela državna Agencija za ugljikovodike (AZU), sve više gradova samostalno kreće u potragu za mogućim nalazištima geotermalne energije na svojem području koju bi koristili za grijanje ili kao pogonsko gorivo za proizvodnju električne energije.
Riječ je, među ostalim, o Sisku, Karlovcu, Križevcima, Svetoj Nedelji i Lipiku, koji je, kako doznajemo od Zvonka Novokmeta iz lipičke gradske uprave, već odradio istraživanja, utvrdio nalazište i ishodio rješenje o utvrđenim količinama i kakvoći rezervi geotermalne energije namijenjene grijanju gradskih institucija.
- Trenutno je u postupku ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Nakon ishođenja rješenja planiramo izraditi projekt razrade i eksploatacije na temelju kojeg ćemo ishoditi dozvolu za pridobivanje geotermalnih voda u energetske svrhe u budućem eksploatacijskom polju Lipik - najavljuje Novokmet. Na pitanje kada bi na polju Lipik mogli instalirati postrojenja za iskorištavanje geotermalne energije i početi s radom, naš sugovornik iz gradske uprave Lipika kaže da je "rokove za daljnje aktivnosti teško precizno odrediti".
- Naš je plan u idućoj godini ishoditi dozvolu za pridobivanje geotermalnih voda, a u 2027. opremiti bušotinu potrebnim pumpama i popratnom opremom te sagraditi cjevovod geotermalne vode do gradskog perivoja dužine otprilike 2000 metara i instalirati izmjenjivače topline. Nakon toga ili paralelno s tim plan je izraditi priključke za grijanje javnih objekata, budućeg hotela i, eventualno, privatnih objekata - navodi Novokmet. U Lipiku su pronašli geotermalno polje s temperaturom vode u ležištu od 73,1 Celzijev stupanj i instaliranom toplinskom snagom vode od 3,29 termičkih megavata (MWt).
Ozbiljan potencijal
Križevci su, kako doznajemo u Uredu gradonačelnika Tomislava Katanovića, u završnici istraživanja geotermalne energije na istražnom polju Križevčanka 1. Istodobno su pokrenuli postupak procjene utjecaja na okoliš očekivanog eksploatacijskog polja i izradu projekta razrade i eksploatacije polja. Prema dokumentaciji koju je gradska uprava Križevaca dostavila Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT) u proceduri ispitivanja utjecaja na okoliš, na polju je "potvrđena mogućnost proizvodnje fluida iz geotermalnog ležišta količinama većim od 19,1 litru u sekundi i temperature 79,5 Celzijevih stupnjeva na površini, što dokazuje ozbiljan potencijal korištenja geotermalne vode u toplinarske svrhe".
- Nakon završetke i potvrde projekta uslijedit će definiranje eksploatacijskog polja i potpisivanje ugovora o eksploataciji geotermalnih voda. Paralelno se izrađuje i projekt centralne toplinske stanice i toplovoda, kojim će se preciznije odrediti složenost zahvata i trajanje njihove gradnje. Dinamiku daljnjih aktivnosti u ovom je trenutku teško precizno definirati s obzirom na kompleksnost procesa koji slijede. Kao i kod svih projekata ovoga tipa, osiguravanje izvora financiranja predstavlja izazov - rekli su nam u Uredu križevačkog gradonačelnika.
Sisak je prije tri godine ugovorio izradu studije o mogućnosti korištenja geotermalne energije, a u proljeće 2023. krenuo je i s istražnim bušenjima.
Gradska uprava Karlovca, kako doznajemo u Uredu gradonačelnika Damira Mandića, pripremila je sve što je potrebno za početak istraživanja geotermalne energije.
- Radni je prostor za izvođenje istražne bušotine KaGT-1 uređen, a preostali radovi uključuju isključivo bušenje i testiranje geotermalne bušotine. Istraživanje je službeno počelo 2. prosinca 2019. godine, kada je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izdalo dozvolu za istraživanje geotermalnih voda u istražnom prostoru Karlovac 1. Dozvola vrijedi do 2. prosinca 2025. i u koordinaciji s Agencijom za ugljikovodike radimo na pronalaženju sredstava za nastavak radova - navode u karlovačkoj gradskoj upravi, koja je 2018. samostalno krenula u projekt razvoja geotermalnih potencijala.
Budući da je spomenuti projekt financijski iznimno zahtjevan za gradski proračun, u Karlovcu očekuju da se i na njih primijeni princip koji Agencija za ukljikovodike provodi u gradovima gdje Agencija samostalno provodi projekte korištenja geotermalne energije. Paralelno, kako nam je rečeno, gradska tvrtka GeotermiKA se od izdavanja dozvole za istraživanje kontinuirano prijavljivala na sve dostupne fondove EU i druge natječaje kako bi osigurala financiranje za nastavak radova. Dosad, navode u karlovačkoj gradskoj upravi, nije bilo natječaja koji bi omogućio financiranje bušenja i testiranja bušotine.
- U međuvremenu su Grad Karlovac i Gradska toplana Karlovac realizirali projekt revitalizacije vrelovoda, u sklopu kojeg je obnovljeno 16 kilometara vrelovodne mreže te je Gradska toplana i na taj način pripremljena za prihvat topline iz obnovljivih izvora energije - dodaju iz Ureda gradonačelnika Mandića.
Ishođenje dozvola
Sveta Nedelja, odnosno gradska tvrtka TD Svenkom, ishodila je u srpnju 2023. godine dozvolu resornog ministarstva za istraživanje geotermalnih voda u istražnom prostoru Sveta Nedelja 2.
- Izrađena je projektno-tehnička dokumentacija za dvije istražne bušotine: istražna geotermalna bušotina Mala Gorica GT-1 (MGGT-1) i istražna geotermalna bušotina sportski centar Kerestinec GT-1 (SCKGT-1) te je u tijeku ishođenje lokacijskih dozvola za obje bušotine kod nadležnog ministarstva. Nakon dobivanja lokacijskih dozvola slijedi osiguravanje financijskih sredstava i provođenje adekvatnog postupka nabave za ugovaranje radova na istražnoj bušotini te izvođenje samih radova - najavljuju iz Svete Nedelje.
Izdvojen i izrazito napredan slučaj među gradovima je Bjelovar, čija je gradska uprava počela pripreme za istraživanje i iskorištavanje geotermalne energije i prije investicijskog zamaha AZU-a te prije prvih istraživačkih nalaza Agencije da je kontinentalni dio države bogat geotermalnim potencijalima. Dok se velika većina domaćih geotermalnih polja nalazi u fazi istraživanja ili njihovi investitori prikupljaju potrebnu dokumentaciju, Bjelovar je već u fazi dovršetka gradskih Termi u prigradskom naselju Veliko Korenovo, koje će se grijati na geotermalnu energiju.
Jeftinije grijanje
Iz proračuna Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO), podsjetimo, AZU je povukao 50 milijuna eura za istraživanje geotermalnih izvora na područjima Velike Gorice, Osijeka, Vinkovaca i Zaprešića za potrebe grijanja. Istraživanja su već dala pozitivne rezultate za Veliku Goricu, a prve procjene govore da bi se iz tamošnjih geotermalnih izvora moglo zadovoljiti oko 60 posto velikogoričkih potreba za grijanjem.
Kada se očekivani učinci istraživanja geotermalne energije koje samostalno provode gradovi zbroje s istovrsnim istraživanjima AZU-a o grijanju gradova, realnima se doimaju procjene da bi se na geotermalnu energiju u skoroj budućnosti moglo grijati više stotina tisuća građana po vrlo povoljnim cijenama jer su geotermalna postrojenja jeftinija u proizvodnji od postojećih toplana na razna goriva poput plina ili mazuta. Ne treba odbaciti ni scenarij u kojem bi se geotermalni izvori u blizini gradova koristili i za proizvodnju električne energije, što bi također moglo smanjiti troškove komunalija u gradovima.
Gradovi već sada električnu energiju proizvedenu iz sunčanih elektrana u njihovu vlasništvu koriste za vlastite potrebe, čime smanjuju troškove poslovanja gradskih ustanova, komunalnih poduzeća ili javne rasvjete. Kapaciteti elektrana na geotermalnu energiju znatno su veći od solara, pa bi i uštede mogle biti neusporedivo veće. Spomenute uštede dolaze u obzir pod uvjetom da geotermalnim postrojenjima upravljaju gradske tvrtke što dio gradova koje smo kontaktirali i planira.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....