Nakon crnog petka i cyber ponedjeljka kao uvoda u blagdansku potrošačku groznicu kućni budžeti trebaju preživjeti i sezonska sniženja, što je gotovo dva mjeseca kontinuiranog pritiska na novčanike.
Pravi je trenutak da preispitamo naš odnos prema novcu, vlastitu odgovornost, pa i financijsku pismenost.
Trošenje
Upravo na njoj u posljednje su vrijeme značajnije poradile i banke jer iako se misli da je njima jedino u interesu da se građani što više zadužuju i troše, ravnoteža prihoda i rashoda građana bitna je i za njihovo poslovanje. U eri niskih kamata, i banke moraju dobro procijeniti kome i kako plasiraju novac, koji je, čini se, dostupniji nego ikada.
O odnosu prema novcu i psihologiji novca, ove je godine izdan priručnik “Ja i novac”. Autori Zvonimir Galić i Nikola Erceg s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu objavili su ga u izdanju Štedopisa, Instituta za financijsko obrazovanje, na čijim web stranicama možete i besplatno preuzeti. U deset lekcija čitateljima daju praktične savjete i korisne tehnike za odgovorno ponašanje u upravljanju osobnim financijama. Prema njihovu mišljenju, a to su potkrijepila i istraživanja, pri donošenju financijskih odluka ponašamo se iracionalno, stoga je za prevladavanje lošeg ponašanja u vezi s novcem, poput prekomjernog trošenja ili impulzivne kupnje, potrebno razumjeti kako nas emocije potiču na to.
Darovi
Urednica izdanja Marina Ralašić ističe da je u danima kada nas različiti stimulansi i s tim povezane emocije potiču na potrošnju najvažnije planirati kupnju i držati se tog popisa kako ne bismo imali grižnju savjesti da smo (i ovih blagdana) potrošili previše. Planiranje osobne potrošnje kroz osobni proračun i tijekom godine je važno za odgovorno upravljanje novcem, a kako smo svi emotivni potrošači, baš nam u prosincu najviše pomaže da se groznici blagdanske potrošnje odupremo održavanjem samokontrole i osobne discipline.
Toni Milun, predavač u Algebri i voditelj TV emisije “Financijalac” smatra da “kad srce kaže da, tada trebamo stati na loptu i uključiti razum”. - Znam da većina osoba ne ulazi u kategoriju matematičkih tipova, ali postoji još nešto što bi trebalo uzeti u obzir: nismo svi osobe koje vole poklone. Znam da je božićno vrijeme baš ono kad se najviše daruje djeci. Tako sam i ja kao dijete volio dobiti novu igračku, ali danas se tih igračaka ne sjećam. Ono čega se sjećam je kvalitetno vrijeme provedeno s obitelji i prijateljima. U sjećanjima mi je jedan događaj kad sam imao desetak godina. Cijela šira obitelj otišla je na izlet. Mi djeca smo se igrali, a odrasli su roštiljali. Sjećam se i jedne šetnje te kupovine krafni koje smo donijeli kući i tek onda shvatili da su tvrde kao kamen. Tada mi je bilo žao što nisam mogao jesti krafne, ali danas mi je to lijepa uspomena. Možda bi i vašoj djeci više značilo vrijeme provedeno s njima, a manje darovi zbog ćete se možda zadužiti, a onda vas u siječnju može uhvatiti depresija - kaže Milun.
Kako bi izgradili idealan omjer štedljivosti te ponekad prekomjernog (samo)odricanja i neumjerenosti u potrošnji, autori navode pet ključnih točaka odnosa prema novcu:
1. Naš odnos prema novcu karakteriziraju emocije i racionalnost i to ujedno utječe na naše psihičko funkcioniranje te određuje odnose s drugim ljudima.
2. Stvari češće kupujemo zbog onoga što predstavljaju, a ne zbog njihove stvarne funkcije.
3. Sreća koju dobivamo nakon kupnje manja je od moguće jer novac trošimo na krive stvari.
4. Izbor plaćanja - gotovinom ili karticom - utječe na to što ćemo kupiti i koliko ćemo potrošiti.
5. Utjecaji iz okoline mogu snažno oblikovati naše potrošačko ponašanje.
Kako maksimirati sreću iz potrošena novca? Odgovor nude četiri jednostavne poruke.
1. Bolje je ako novac trošimo na druge nego na sebe. Naše zadovoljstvo u životu uvelike proizlazi iz odnosa s drugim ljudima.
2. Bolje je trošiti na iskustva nego na stvari. Možemo kupovati mobitele, odjeću i automobile ili iskustva kao što su putovanja i izlasci, no bit ćemo mnogo zadovoljniji ako trošimo na iskustva.
3. Bolje je potrošiti na više malih stvari nego na jednu veliku. Lako se navikavamo na materijalne stvari, pa možemo sami sebe “prevariti” kupimo li si više malih umjesto jedne velike stvari.
4. Ne smijemo se usredotočiti na pojedinačne kupnje, a zanemariti ostale aspekte života. Griješimo ako se fokusiramo na to koliko ćemo zadovoljstva izvući iz kupnje ma koliko ona velika bila.