Namirnice koje se u Hrvatskoj najčešće konzumiraju su voda i kava, pokazalo je prvo nacionalno istraživanje opće populacije o prehrambenim navikama u Hrvata, koje je provela Hrvatska agencija za hranu.
Po konzumiranju vode, Hrvati se nalaze na visokom drugom mjestu u EU, odmah iza Češke, a visoko kotiramo i po konzumaciji kave, pokazuje istraživanje. Kada je riječ o glavnom dnevnom obroku, na hrvatskom jelovniku najčešće su svinjsko i pileće meso, zatim pečeni krumpir i tjestenina, pileća juha, miješana salata, bijeli i polubijeli kruh i jabuka, uz čašu mineralne vode ili piva, pokazuje skener prehrambenih navika u Hrvatskoj.
Rezultati istraživanja o prehrambenim navikama predstavljeni su danas na 11. skupu Funkcionalna hrana u Hrvatskoj, koji je Hrvatska gospodarska komora (HGK) organizirala u suradnji s Hrvatskim društvom prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista, Hrvatskom agencijom za hranu i Ministarstvom poljoprivrede. Istraživanje pokazuje da je prosječan unos ugljikohidrata u Hrvatskoj i dalje veći od preporučenog. Kada je riječ o unosu masti i bjelančevina, tu su Hrvati po prosječnom unosu blizu preporučene razine. Ipak, zabrinjava, rečeno je na skupu, što je najčešći izvor u nas i dalje svinjsko meso, dok se kod masnoća najčešće koriste biljna ulja i životinjske masnoće.
"Iako vlada uvriježeno mišljenje da su Hrvati visoki konzumenti mesa, zanimljiv je podatak kako se tu, gledamo li u kontekstu Europe, nalazimo na donjem dijelu ljestvice. Manje mesa od nas konzumiraju tek zapadne zemlje - Austrija, Švedska, Velika Britanija, Njemačka i Italija, dok se na vrhu nalaze istočne zemlje - Rumunjska, Mađarska i Češka", istakla je Darja Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu.
Upozorila je i kako je zabrinjavajuće što morsku ribu konzumira samo nešto više od 16 posto Hrvata, a riječnu manje od pet posto. Zanimljivo je da se i morska (naravno, konzervirana) i riječna riba najviše konzumiraju u Lici. Morska riba se, pak, najmanje konzumira u Slavoniji, a riječna u Istri.
Unatoč tome, i u Hrvatskoj polako zaživljava trend zdrave hrane, koje u svijetu ostvaruje velik rast. Taj će trend, rečeno je na konferenciji, pratiti i hrvatska prehrambena industrija, što je i prilika za usku suradnju gospodarstva i znanosti.
"Potrošači danas žele živjeti duže, žele živjeti zdravije i žele konzumirati hranu primjerenu svojoj dobi te životnom stilu, i to je najveći izazov postavljen pred prehrambenu industriju", zaključio je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu.