Hrvati će tijekom ovih blagdana potrošiti 15,3 milijarde kuna, što je pola milijarde kuna više nego u istom razdoblju godinu dana ranije, procjena je Hrvatske gospodarske komore (HGK). Štoviše, prema nekim ekonomskim analitičarima potrošit će i milijardu kuna više, piše Glas Slavonije.
Direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić pojašnjava da se potrošnja od 15,3 milijarde kuna temelji na poreznoj reformi i rastu plaća, još jednoj dobroj turističkoj sezoni, porastu optimizma potrošača, kao i rekordnoj zaposlenost. Dodatni doprinos potrošnji dat će i lanjsko povećanje neoporezivoga dijela za božićnice i regres, kaže Ravlić, uz napomenu da je do sada pola milijuna građana dobilo trinaestu plaću.
Također napominje da je razdoblje od prvog dana prosinca do prvog dana siječnja već zadnjih deset godina najudarnije prema potrošnji u godini. Usporedbe radi, u "klasičnim" mjesecima troši se od osam do maksimalno deset milijardi kuna, dok je za vrijeme rekordnih turističkih sezona, tijekom srpnja i kolovoza, maksimalna potrošnja dosezala 14 milijardi kuna. U prosincu najudarnije razdoblje potrošnje je tjedan uoči Božića, od 19. do 24. prosinca, a tradicionalno se najviše kupuju igračke, kozmetika, odjeća i obuća, tehnika, knjige, božićne dekoracije te delikatesni prehrambeni proizvodi, kaže Ravlić te navodi da je trgovina stabilna već pet godina zaredom, a promet od kolovoza 2014. bilježi rast, uz samo četiri mjeseca pada i jednog stagnacije. "To nam zapravo govori da se gospodarstvo stabliziralo, i da se optimizam potrošača povećao te da unatoč problemima naši građani bolje žive, odnosno standard je bolji", kaže Ravlić.
Pritom je ipak apsurdno da je svaki četvrti stanovnik u riziku od siromaštva, ali ćemo i ovoga prosinca oboriti rekorde potrošnje! Pitanje odakle ljudima novac, zapravo i nije pravo pitanje, jer osim tzv. "kritične mase bogatih", pred blagdane zadnje kune troše i oni gotovo pa recimo najsiromašniji. Drugim riječima, i Hrvatska je zemlja konzumerizma s patologijom potrošnje koja eskalira svake godine u prosincu, pa tako i ove.
Prema sindikalnim istraživanjima, većina Hrvata ne može preživjeti bez zaduživanja, ali unatoč tome blagdanska groznica u prosincu povećava promet u trgovinama od 30 do 50 posto. No, ponovno pitanje, otkud novac? Dio odgovora na to pitanje mnogi analitičari pronalaze i u činjenici da Hrvati na štednji drže na desetke milijardi kuna! Kupljene vrećice ne daju naslutiti da je prosječna plaća samo nešto viša od 6500 kuna, a mnogima i niža.