Gospođa dobila posao na pola radnog vremena, pa jako požalila kad joj je stigla prva plaća

Vlastica Barišić spada među 10.300 hrvatskih umirovljenika, koliko ih je dosad, prema podacima HZMO-a, odlučilo iskoristiti mogućnost zapošljavanja na pola radnog vremena, uz zadržavanje mirovine. Kao i mnogi drugi umirovljenici, i Vlastica je malu mirovinu prisiljena 'podebljati' plaćom koju dobije za četiri sata rada dnevno, što je mogućnost koju, kao i drugi umirovljenici, ima od početka ove godine.

No, nakon što joj je uplaćena prva plaća, Vlastica je doživjela pravi šok! Uvidom u stanje tekućeg računa shvatila je da je za prošli mjesec primila manju mirovinu od dosadašnje. Naime, dosad joj je mirovina iznosila, kaže nam Vlastica, 2.329,26 kuna, od čega je na ovrhu odlazilo 582,31 kuna. Po novom, za mirovinu joj se isplaćuje 1.949,23 kune, od čega na ovrhu odlazi 484,80 kuna. Pritom valja reći da je manji iznos za ovrhu posljedica izmjena ovršnih propisa.

Osim mirovine, za prošli je mjesec dobila i prvu plaću za rad u jednoj ustanovi za brigu o starim i nemoćnima, i to u bruto iznosu od 1.800 kuna. Upravo u tom dodatnom prihodu i leži problem. U HZMO-u su joj objasnili da ostvarivanjem dodatnog dohotka mora plaćati porez na dohodak i prirez, kao i doprinose. Razlog je taj što je dodatnim prihodima prešla granicu neoporezivog dijela dohotka od 3.800 kuna mjesečno, pa joj se iznosi koji prelaze neoporezivi dio oporezuju.

- Za mene je tih 300 ili 400 kuna, za koliko mi je sada manja mirovina, velik iznos. Nije mi jasno otkud im pravo da mi oporezuju mirovinu, koju sam zaradila za puni staž?! U HZMO-u su mi rekli da je normalno da plaćam porez i prirez za dohodak koji ostvarujem radom, no nitko nije spominjao da će mi se to odraziti i na mirovinu. Da sam to znala, ne bih se zaposlila, iako volim raditi. Uostalom, i dosad sam godinama volontirala u jednom domu za starije i nemoćne osobe, njegovateljica sam po struci - vrlo emotivno nam je kazala 69-godišnja Vlastica, žaleći se da joj je pozlilo kada je vidjela stanje na računu.

Naša čitateljica dodaje kako je razočarana tako smišljenim modelom zapošljavanja umirovljenika i da pod takvim uvjetima ne želi raditi. Posebno se žali na to da umirovljenicima nitko nije objasnio da povratkom na tržište rada riskiraju manji iznos isplaćene mirovine.

Međutim, u HZMO-u kažu da su nemoćni jer da su takvi porezni propisi. Po njima, na mjesečni dohodak veći od 3.800 kuna mora se platiti porez na dohodak i prirez. Porez na dohodak veći od 3.800 kuna plaća se po stopama od 24 i 36 posto, ovisno o iznosu. U slučaju umirovljenika, mirovine iznad 3.800 kuna oporezuju se po upola manjim stopama - 12 i 18 posto. Na sve to obračunava se i prirez, koji opet ovisi od jedne do druge lokalne zajednice. U slučaju Zagreba, on iznosi 18 posto.

- Kad se gospođa zaposlila na četiri sata, dohodak joj je prešao neoporezivih 3.800 kuna i samim tim je sve iznad tog iznosa postalo oporezivo. Obveznik je i plaćanja doprinosa - pojašnjava naš sugovornik iz HZMO-a.

Pred Vlasticom je sada, objašnjava naš sugovornik, nekoliko mogućnosti. Naravno, ako odluči nastaviti raditi na pola radnog vremena. Jedna mogućnost je da se cjelokupan iznos preko 3.800 kuna oporezuje kao mirovina, što bi gospođi, s obzirom na umanjenu poreznu stopu od 12 posto, koja bi se u tom slučaju primjenjivala, vjerojatno najviše i odgovaralo.

Druga mogućnost je da se cjelokupan iznos veći od 3.800 kuna oporezuje kao plaća, no to bi onda značilo i primjenu porezne stope od 24 posto. Treća mogućnost je, ističe naš izvor, da se iznos koji se oporezuje podijeli, pa da se dio oporezuje kao mirovina, a dio kao plaća. No, o svemu tome, zaključuje, mora se dogovoriti s Poreznom upravom, koja će potom o dogovorenom rješenju obavijestiti HZMO.