Predstavnici Grenlanda, autonomnog teritorija Danske, ustraju da njihov dom nije na prodaju, a ideju američkog predsjednika Donalda Trumpa da ga od danske vlade otkupi, odbacuju kao šalu. Ipak, koliko bi ledom okovani dom 54 tisuće stanovnika zapravo mogao vrijediti?
Nakon jučerašnje objave Trumpa da razmišlja o kupovini Grenlanda, CNN je izračunao da bi najveći otok na svijetu danas mogao stajati oko milijardu dolara. Do te su brojke došli preko stare ponude američke vlade iz 1946. kada je tadašnji predsjednik Harry Truman ponudio 100 milijuna dolara u zlatu za vlasništvo nad Grenlandom. Taj bi iznos danas, prilagođen inflaciji, bio oko 1,3 milijarde dolara.
O Trumpovim motivima kupovine otoka Inuita još uvijek se malo zna, ali počelo se oubiljno nagađati. Tako neki stručnjaci tvrde da je američki predsjednik i bivši nekretninski mogul bacio oko na njihove neiskorištene resurse nafte, plina i minerala. Drugi smatraju da je riječ o predizbornom triku, odnosno da će Trump pokušati prikazati Grenland kao problem naslijeđa, na isti način kao što je to 34. američki predsjednik Dwight Eisenhower učinio s Aljaskom.
Stručnjaci napominju i da trošak Grenlanda nije samo u njegovoj kupovnoj cijeni. Nastanjuje ga 56 tisuća ljudi koji se uglavnom bave ribolovom te bilježe nezaposlenost od devet posto. Ona je posebno izražena među mladima, a Grenland u velikoj mjeri ovisi o danskim dotacijama koje održavaju njihovu ekonomiju.
Valja spomenuti da to nije prvi put da SAD širi svoj teritorij na takav način. S Dancima su poslovali i 1917. kada su od njih kupili Djevičanske otoke za 25 milijuna dolara u zlatu, ekvivalent današnjih 500 milijuna dolara. Također, kupili su Aljasku od Rusije 1867. za 7,2 milijuna dolara, kao i područje koje danas zauzima savezna država Louisiana za 15 milijuna dolara od Francuske.