U danu bez objava važnijih ekonomskih indikatora, svjetski dionički indeksi su zabilježili mješovitu izvedbu u volatilnom trgovanju u nastojanju investitora da procesiraju potencijalne učinke trgovinskog rata između SAD-a i Kine nakon što je Trump u utorak zaprijetio carinama od 10% na dodatnih 200 milijardi dolara uvoza iz Kine ukoliko Kina ne odustane od najavljenih protumjera na američki protekcionizam.
Dow Jones jučer je zabilježio pad sedmi uzastopni trgovinski dan što je nadulja serija pada od ožujka 2017., dok je Nasdaq uspio zabilježiti solidan porast i dosegnuti nove rekordne razine. Tehnološki sektor je zabilježio najbolju izvedbu unutar S&P 500 nošen izdanjem dionice Facebooka-a koja je po prvi puta probila razinu od 200 dolara te izdanjem Netflixa koje je dosegnulo nove rekordne razine.
S obzirom na pojačane turbulencije na tržištu, reagirala je i kineska centralna banka čiji je guverner pozvao investitore da ostanu smireni i racionalni uz obećanje da će banka osigurati likvidnost i stabilnost pri čemu je prema trenutno dostupnim podcaima ubrizgano gotovo 10 milijardi dolara u kineski financijski sustav od strane centralne banke u protekla dva dana. Do reakcije kineske centralne banke došlo je nakon što je dionički indeks u Shanghai-u pao na najnižu razinu u proteklih 20 mjeseci.
Prema aktualnim procjenama, nove carine od strane SAD-a imale bi negativan učinak na kineski rast od 0,2-0,3pb što bi se moglo kompenzirati putem mjera fiskalne i monetarne politike. U međuvremenu, SAD ne pokazuje znakove povlačenja već je Trumpova administracija još jednom istaknula snagu SAD-a u pregovorima s obzirom na 130 milijardi dolara vrijednosti izvoza SAD-a u Kinu u odnosu na 500 milijardi dolara vrijednosti kineskog izvoza.
Europska unija jučer je potvrdila protumjere na Trumpovo uvođenje carina na uvoz aluminija i čelika, a mjerama će se ciljati 2,8 milijardi eura vrijednosti uvoza proizvoda iz SAD-a koji se kreću u rasponu od soka od naranče do viskija i brodova za odmor.
Povjerenica EU-a za trgovinu je izjavila pritom da kršenje pravila međunarodne trgovine koje je u proteklim godinama razvijeno u suradnji sa SAD-om ne može proći bez reakcija sa suprotne strane te da su spremni ukinuti mjere ukoliko i SAD odstupi od svojih namjera. EU je također uložila prigovor Svjetskoj trgovinskoj organizaciji vezano uz nepoštenost SAD-a u robnoj razmjeni.
U svom jučerašnjem govoru čelnik Fed-a Powell izrazio je još jednom potrebu za nastavkom umjerenog tempa podizanja bazičnog kamatnjaka. Posljednji puta stopa nezposlenosti u SAD-u (3,8%) bila je ovako nisko kasnih 60-ih godina kada je uzrokovala snažne inflatorne pritiske od oko 5%. Powell je istaknuo kako ne očekuje ovakav ishod u skorijem periodu uslijed veće razine obrazovanja i snažnijih očekivanja niske inflacije kao i privlačenja više ljudi u radnu snagu uslijed nastavka jačanja indikatora tržišta rada.
Tržišta nastavljaju špekulirati o potencijalnom ishodu sastanka Vijeća OPEC-a sutra u Beču gdje će OPEC, Rusija i ostali vodeći proizvođači nafte donijeti odluku o obujmu proizvodnje nafte u narednom periodu nakon što je volumen iste bio smanjen u proteklih 18 mjeseci.
Razlike između zemalja članica i ostalih vodećih proizvođača pritom postaju sve naglašenije kako se sastanak približava gdje Saudijska Arabija koja je najveći izvoznik OPEC-a i Rusija se otvoreno zalažu za povećanje proizvodnje dok bi potonje imalo potencijalno negativan učinak na zarade Irana, Venezuele i Iraka koji bi teško mogli povećati proizvodnju. Posljednje informacije upućuju na izgledno povećanje dnevne ponude nafte za 1,5 milijuna barela što bi izgledno moglo pritisnuti cijene nafte blago naniže.
Dolar je jučer zabilježio blago jačanje u odnosu na euro pri čemu se tečajem EUR/USD trguje i dalje oko razina blago ispod 1,16 dolara za jedan euro. Smatramo da postojeći fundamenti upućuju na zadržavanje tečaja EUR/USD oko aktualno niskih razina uslijed:
1) Izgledno snažnije izvedbe američke ekonomije na što upućuju posljednje objave sentiment i hard indikatora.
2) Nastavka rasta diferencijala kamatnih stopa između dvije ekonomije uslijed očekivanog nastavka umjerenog zaoštravanja monetarne politike Fed-a dok istovremeno i dalje niske stope inflacije impliciraju kako će kamatne stope Euro zone ostati još neko vrijeme oko aktualno niskih razina.
3) Uvođenje carina od strane SAD-a na uvoz aluminija i čelika iz zemalja članica EU, Kanade i Meksika izgledno bi moglo imati pozitivan učinak na dolar budući da će snažnija domaća potražnja smanjiti ponudu američkih proizvoda na svjetskom tržištu, dok će inozemna ponuda roba porasti. Posljedično, cijena američkih roba treba porasti u odnosu na inozemne u relativnim terminima, a što će dovesti do realne aprecijacije dolara.
4) izgledno povećane repatrijacije dobiti nakon poreznog rasterećenja u SAD-u koja će povećati potražnju za američkim dolarom.
5) političkih rizika u Euro zoni uslijed formiranja populističke Vlade u Italiji čiji dio programa se kosi sa osnovnim pretpostavkama održavanja fiskalne discipline institucija Euro zone, a što predstavlja dodatan rizik uslijed ionako neuravnoteženih financija Italije i visoke razine javnog duga od preko 130% BDP-a.