Signalitics

Dnevni pregled tržišta: Trump odgodio povećanje carina na uvoz kineskih dobara

Donald Trump i Xi Jinping
 Profimedia, Newscom

Američki dionički indeksi u petak su zabilježili pozitivnu izvedbu nošeni optimizmom investitora nakon što je Fed sugerirao kako imaju namjeru držati mnogo veću bilancu centralne banke u dugom roku nego što je bila prije financijske krize, a čime su umanjene brige investitora oko zaoštravanja financijskih uvjeta.

Spomenuta retorika nastavak je na nedavne najave suzdržavanja od daljnjeg podizanja bazičnog kamatnjaka osim ako nadolazeće objave ekonomskih indikatora neće zahtijevati restriktivniju monetarnu politiku. Član Fed-a Williams nedavno je upozorio na učinke kontinuirano niske inflacije. Pritom treba imati na umu kako je mogućnost značajnijeg rasta inflatornih pritisaka onemogućena kontinuirano snažnim tečajem američkog dolara.

U međuvremenu, američki predsjednik Trump izjavio je kako će SAD odgoditi planirano povećanje carina na 200 milijardi dolara vrijednosti kineskog uvoza, a u kontekstu značajnog napretka u pregovorima koji su postigle dvije strane.

Prema Trumpovim navodima, Kina je pristala na izmjene ključnih točaka neslaganja između dvije ekonomije, a koje uključuju zaštitu intelektualnog vlasništva, transfer tehnologije, poljoprivredu, usluge, upravljanje valutom i brojne druge.

Ako se uspije postići daljnji napredak između dvije strane, Trump planira susret s kineskim predsjednikom kako bi se zaključio novi trgovinski sporazum.

Kineski dionički indeksi zabilježili su snažan rast nakon Trumpove objave gdje je CSI 300 dionički indeks skočio za gotovo 5% i dosegnuo svoju najvišu razinu od srpnja prošle godine te bilježi rast od preko 20% u toku ove godine.

Istovremeno, prošlotjedni sastanak europskih ministara za vanjsku trgovinu u Bukureštu pokazao je kako većina zemalja želi da Europska komisija što prije započne trgovinske pregovore sa SAD-om kako bi se spriječilo uvođenje carina na uvoz europskih dobara. Potonje je u skladu s našim nedavnim navodima kako će nakon dogovora s Kinom, SAD se izgledno okrenuti prema EU s kojom bilježi drugi po redu najveći trgovinski deficit a što vođe zemalja žele izbjeći po svaku cijenu kako bi se spriječilo daljnje narušavanje ekonomske izvedbe europskih ekonomija.

Ifo indikator poslovne klime Njemačke ekonomije neočekivano je zabilježio daljnji pad u veljači s 99,3 boda na 98,5 bodova gdje je posebno zabrinjavajuća daljnja korekcija u uslužnom sektoru koja upućuje na određene slabosti u domaćoj potražnji.

Procjena trenutačne ekonomske situacija zabilježila je korekciju sa 104,5 na 103,4 boda dok su očekivanja unatoč značajnim padovima u proteklim mjesecima, zabilježila daljnje silazne pritiske prema razini od 93 boda (vidi graf niže).

Pad Ifo indeksa poslovne klime te korekcija industrijskih narudžbi se svojim intenzitetom mogu usporediti s korekcijama istih indikatora pred recesijska razdoblja u proteklih 40 godina što pokazuje da su izgledi za recesiju u Njemačkoj, ali i ostatku eurozone značajno porasli. Pod potonjim pritom ne podrazumijevamo recesiju tipa one iz 2008. nakon bankrota Lehman Brothersa već blaže recesije poput krize javnog duga u eurozoni ili burzovne krize iz 2000. Unatoč napretku pregovora između SAD-a i Kine, izgledno je kako će se povećana averzija investitora prema riziku nastaviti u narednim tjednima uslijed potencijalnog zaoštravanja trgovinskih odnosa između SAD-a i Europske unije, nastavka turbulencija vezanih uz Brexit te straha investitora od usporavanja svjetskog rasta – prije svega eurozone i Kine. Potraga investitora za sigurnom imovinom tako će nastaviti podržavati dolar kojim će se i u toku ovog tjedna izgledno trgovati u rasponu od 1,1250 do 1,1450 dolara za jedan euro.

Tečaj EUR/HRK porastao je za 80-ak pipseva pri čemu se parom trguje blago iznad 7,42 kuna za jedan euro. Smanjeni priljev deviza po osnovi turizma nakon što je prošao blagdanski period (te prije prvog povećanja turista u Uskrsnom razdoblju) te usporavanje rasta izvoza uslijed lošije ekonomske slike vanjskih trgovinskih partnera sugeriraju da bi u narednih par tjedana mogli vidjeti daljnji blagi rast tečaja.

S druge pak strane, solidne devizne pozicije domaćih izvoznika, turističkih kompanija i privatnih iznajmljivača smještaja upućuju na moguće konverzije strane valute prije očekivanog pada tečaja u ljetnim mjesecima.

U svijetlu navedenog očekujemo prosječno kretanja tečaja oko aktualnih razina a pri čemu ne isključujemo moguće privremene proboje u obje strane gdje značajniji pad tečaja ispod 7,40 kuna za jedan euro ipak ne očekujemo, a imajući na umu HNB-ovu predanost očuvanju stabilnosti domaće valute te izgledan nastavak deviznih intervencija.

Ministarstvo financija na sutrašnjoj aukciji trezorskih zapisa nudi milijardu kuna jednogodišnjih kunskih trezoraca uz istovremeno dospijeće od gotovo 1,5 milijardi kuna. Očekujemo nastavak solidne zainteresiranosti investitora uz zadržavanje jednogodišnjeg kunskog prinosa na aktualnoj razini od 0,09%, a imajući na umu izdašan višak kunske likvidnosti u sustavu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 00:05