Prošli petak fokus investitora je bio na objavi PMI indikatora sentimenta. PMI indeks prerađivačkog sektora eurozone pritom je zabilježio pad od 1,7 bodova na 47,6 bodova u ožujku čime je značajno podbacio tržišna očekivanja stabilizacije blago ispod razine od 50 bodova. Ovo je najniža razina indikatora od završetka dužničke krize u proljeće 2013. godine. PMI indeks usluga pritom je ostao stabilan na razini od 52,7 bodova.
Podaci objavljeni u petak pokazuju kako je sentiment prerađivačkog sektora eurozone pao dublje u korekcijski teritorij te kako će BDP eurozone u najboljem slučaju zabilježiti skroman rast u prvoj polovici godine. Prerađivački sektor nalazi se pod snažnim pritiskom oslabljene inozemne potražnje.
Istovremeno, domaća potražnja ostaje zasad na solidnim razinama, potaknuta ECB-ov ekspanzivnom monetarnom politikom te pretežito ekspanzivnom fiskalnom politikom u većini zemalja, no pitanje je koliko će dugo domaća potražnja uspjeti odolijevati vanjskim šokovima.
Učinci nedavnih mjera kineske vlade na stabilizaciju rasta bit će ključna odrednica ekonomskih kretanja u prerađivačkom sektoru eurozone u drugoj polovici godine gdje većina i dalje očekuje uspješnu stabilizaciju kao što je bio slučaj početkom 2016. godine.
Europski i američki dionički indeksi zabilježili su pritom najsnažniju jednodnevnu korekciju od početka siječnja ove godine, a povećana potraga investitora za sigurnom imovinom je rezultirala i snažnom korekcijom njemačkih i američkih obvezničkih prinosa. Njemački 10-godišnji prinos spustio se u negativan teritorij po prvi puta od lipnja 2016. godine.
Američki 10-godišnji prinos je pao za 10 baznih bodova. Spread između američkog prinosa na tromjesečni trezorski zapis te 10-godišnjeg prinosa je pao u negativan teritorij po prvi puta od 2007. godine. Invertirana krivulja prinosa prethodila je svakoj recesiji u SAD-u od Drugog svjetskog rata dosada.
S nešto optimističnije strane, Standard&Poor's (S&P) rejting agencija u petak je revidirala kreditni rejting Hrvatske na 'BBB-/A+' sa stabilnim izgledima čime se domaći kreditni rejting po prvi puta u proteklih šest godina nalazi iznad kritične crte koja razdjeljuje investicijski od špekulativnog rejtinga. Odluka S&P-a ne dolazi kao iznenađenje budući da je domaća ekonomska i fiskalna izvedba već neko vrijeme ovo nagovještavala, a što smo naglasili i u našem posljednjem kvartalnom izvještaju za domaću ekonomiju.
S&P u svojem izvještaju o reviziji rejtinga je istaknuo kako je isto posljedica poboljšane fiskalne izvedbe kojoj u prilog ide snažna domaća potražnja te mjere fiskalne konsolidacije. S vrhunca od 84% BDP-a koliko je iznosio javni dug krajem 2014. godine, u protekle je četiri godine zabilježeno smanjenje od preko deset postotnih bodova dok se državni proračun (prema ESA 2010. metodologiji) nalazi u suficitu protekle dvije godine. Rejting agencija je istaknula i kako su rizici po ekonomski rast, javne financije i financijsku stabilnost koji proizlaze iz bankrota Agrokora, iščeznuli. Istovremeno, naglašeni su rizici povezani s aktivacijom državnih garancija za Uljanik za koje još uvijek nije u potpunosti jasna veličina negativnog učinka na ovogodišnju fiskalnu izvedbu.
Što se tiče ekonomskih izgleda, S&P očekuje rast BDP-a od 2,5% u toku ove i sljedeće godine uz ubrzanje rasta investicija sa 4,1% na 4,9% u 2019. te potom smanjenje na 4,0% u 2020. Što se tiče fiskalne izvedbe, rejting agencija anticipira blagi deficit državnog proračuna od 0,3% te 0,2% u sljedeće dvije godine, uz istodobno smanjenje javnog duga ispod razine od 70% BDP-a. Rejting agencija istaknula je napredak učinjen na polju važnih strukturnih reformi te pozitivno reagirala na posljednju poreznu reformu iz siječnja ove godine te smanjenje poreza na dodanu vrijednost na određene proizvode. Odljev mlade obrazovane radne snage istaknut je kao jedan od ključnih problema domaće ekonomije te S&P ističe pozitivan učinak poreznih izmjena na isto.
Za Hrvatsku možda najznačajnija je činjenica kako joj je investicijski rejting dodijeljen pred silaznu fazu ciklusa. Naime, usporavanje rasta naših vodećih trgovinskih partnera koje postaje sve naglašenije, predstavlja značajan rizik za izvedbu domaće ekonomije, kako iz perspektive izvoza roba tako iz perspektive turističke izvedbe. Na umu treba imati kako naša dva najznačajnija trgovačka partnera, Italija i Njemačka, su zabilježile značajno pogoršanje ekonomske izvedbe te je prva tehnički već ušla u recesiju.
Tečaj EUR/HRK u petak je porastao za 200-tinjak pipseva te se parom EUR/HRK trenutno trguje blago iznad razine od 7,43 kuna za jedan euro.
Smatramo da su snažniji deprecijacijski pritisci na kunu potencijalno posljedica povećane potražnje za stranom valutom uzrokovane nadolazećom isplatom dividendi u travnju u svibnju. Dodatno, u prilog kuni trenutno ne ide niti nešto kasniji Uskrs ove godine te s time uobičajeno povezan snažniji priljev turističkih deviza dok izvoz roba trpi u uvjetima narušenog eksternog okruženja. Zadržavamo naša očekivanja razine tečaja EUR/HRK od 7,42 kuna za jedan euro krajem mjeseca budući da vjerujemo da će domaći izvoznici i hotelijeri iskoristiti povoljnije tečajne razine za konverziju deviza. Snažniji priljev turističkih deviza u travnju implicira zadržavanje tečaja EUR/HRK oko razina od 7,40 kuna za jedan euro. Tečaj EUR/USD tek je privremeno porastao nakon prošlotjednog sastanka Fed-a, a da bi euro u petak zabilježio deprecijacijske pritiske pod utjecajem razočaravajuće objave sentiment indikatora te se parom ponovno trguje oko razine od 1,13 dolara za jedan euro. Ministarstvo financija na sutrašnjoj aukciji trezorskih zapisa nudi 400 milijuna kuna jednogodišnjih trezorskih zapisa ususret dospijeću od 414 milijuna kuna. Imajući na umu izdašan višak kunske likvidnosti u sustavu, očekujemo zadržavanje jednogodišnjeg kunskog prinosa na aktualno niskim razinama od 0,09%.
