Američki dionički indeksi zabilježili su rast po prvi puta u protekla tri dana nošeni oporavkom cijena dionica tehnološkog sektora nakon što su SAD zajamčile tromjesečno izuzeće s crne liste za trgovanje koju je objavila Trumpova administracija. Oporavak su zabilježili i ostali vodeći svjetski dionički indeksi.
Huawei se našao u fokusu investitora u proteklih 48 sati kao posljednja točka sukoba između Kine i SAD-a. Google je obustavio dostave određenih softverskih rješenja i usluga kompaniji prije nego što je Bijela kuća izdala dozvolu američkim kompanijama da nastave poslovati sa Huaweijem na vremenski period od sljedeća tri mjeseca. Nepotrebno je govoriti da bi zabrana poslovanja američkim kompanijama sa Huaweijem bila snažan udarac poslovanju kompanije. Bez isporuke Googleovih softverskih rješenja, kupci Huawei mobitela ne bi imali pristup većini aplikaciji i igrica.
Ipak, jučerašnje smirivanje tenzija nije bilo dugog roka trajanja budući da azijski dionički indeksi u ranom dijelu trgovanja u srijedu bilježe gubitke s naglaskom na dionice tehnološkog sektora nakon objava da će SAD možda u budućnosti proširiti crnu listu kineskih kompanija na kinesku kompaniju Hikvision koja je vodeći svjetski dobavljač proizvoda za video nadzor.
Kineski CSI 300 dionički indeks bilježi tako gubitak od 0,6 posto dok su dionice Hikvisiona pale za oko 10 posto. Čak i s izuzećem od tri mjeseca na suradnju američkih kompanija s pojedinim kineskim kompanijama te uz odgodu od šest mjeseci na uvođenje carina na uvoz američkih automobila, neizvjesnosti na svjetskim financijskim tržištima ostaju značajne u nedostatku informacija o konačnom ishodu trgovinskog sukoba između dvije zemlje.
Podsjećamo kako su SAD u svibnju povećale carine s 10 posto na 25 posto na oko 200 milijardi dolara godišnje vrijednosti kineskog uvoza što je bio početak obnavljanja tenzija između dvije zemlje, a nakon onoga što se činilo kao relativno mirni trgovinski pregovori u prethodnim mjesecima.
Isto tako, Trumpova administracija priprema plan kojim će se omogućiti naplaćivanje carina i na preostalih 300 milijardi dolara vrijednosti kineskog uvoza roba u zemlju. Ono što je zanimljivo napomenuti je kako do sada uvedene carine su se tek u manjem dijelu od oko 20 posto odnosile na uvoz potrošačkih dobara, ali istovremeno iznose oko 60 posto vrijednosti dobara na koje se carine tek žele uvesti. Dosadašnja istraživanja pokazala su i kako su dosad uvedene carine imale relativno snažne implikacije na rast cijena u SAD-u, a što bi se zasigurno povećalo s većim udjelom potrošačkih dobara u košari proizvoda na koje se odnose carine.
Viša razina cijena implicira i smanjenje realnog raspoloživog dohotka za stanovništvo te snažnije negativne učinke na realan rast bruto domaćeg proizvoda. Isto tako, kompanije u kratkom roku nisu u mogućnosti zamijeniti uvozne proizvode iz Kine s domaćim proizvodima ili nekim drugim proizvođačem. Noseći se višom razinom cijena nego ranije, profitabilnost istih bit će narušena. Ranija istraživanja pokazala su kako nemogućnost dvije zemlje da postignu konsenzus u konačnici ima mnogo snažnije negativne implikacije po SAD nego po Kinu.
Fokus investitora tako ostaje na očekivanog sastanku američkog i kineskog predsjednika krajem sljedećeg mjeseca.
Britanska funta oslabila je dvanaesti uzastopni trgovinski dan što je najdulja serija deprecijacije britanske valute od početka službene upotrebe eura 1999. godine. Od početka svibnja valuta je deprecirala za preko tri posto u odnosu na euro.
U odnosu na američki dolar, vrijednost britanske funte pala je ispod 1,27 američkih dolara za jednu funtu po prvi puta od siječnja ove godine uslijed nastavka snažne izvedbe dolara s jedne strane te neizvjesnosti oko ishoda Brexita s druge strane.
Zadržavamo naš stav kako je za domaće kompanije izložene u britanskoj funti najbolja opcija eliminacije valutnog rizika putem hedginga .
Ostalih značajnijih pomaka na deviznom tržištu nije bilo. Fokus investitora danas će biti na objavi Fed-ovih bilješki s posljednjeg sastanka Vijeća krajem travnja.
Na jučerašnjoj aukciji trezorskih zapisa, Ministarstvo financija plasiralo je sveukupno 483 milijuna kunskih trezorskih zapisa, od čega 200 milijuna kuna trezorskih zapisa s dospijećem od 91 dan te prinosom od 0,01% dok je preostalih 283 milijuna kuna plasirano na period od godine dana uz prinos od 0,08%. Iznos izdanja tako je nadmašio plan od 300 milijuna kuna te sveukupno dospijeće od 190 milijuna kuna, dok su ukupne ponude premašile 500 milijuna kuna.
Istovremeno, Ministarstvo financija je prihvatilo sve pristigle ponude u eurima te plasiralo 16 milijuna eura jednogodišnjih trezorskih zapisa uz prinos od 0% čime je nadmašen plan izdanja od 10 milijuna eura, ali ne i sveukupno dospijeće od 28 milijuna eura.