U danu bez objava važnijih ekonomskih indikatora, američki dionički indeksi dan su završili na gotovo nepromijenjenim razinama ususret današnjem početku objave zarada kompanija za prvi kvartal godine koja će započeti objavama JPMorgana i Wells Fargo danas u toku dana. Procjene analitičara upućuju na prvi pad zarada S&P 500 dioničkog indeksa od drugog kvartala 2016.
Komentari američkog državnog tajnika Stevena Mnuchina kako su nedavni razgovori s Kinom bili izuzetno produktivni, nisu uspjeli pružiti uobičajenu podršku dioničkom tržištu u nedostatku detaljnijih informacija o konačnom dogovoru.
Nastavno na pojačane pritiske od strane SAD-a u proteklim tjednima, ministri zemalja članica Europske unije u ponedjeljak bi trebali izdati formalno odobrenje Europskoj komisiji za započinjanje trgovinskih pregovora sa SAD-om.
Podsjećamo kako su trgovinski pregovori između dvije strane načelno dogovoreni prošle godine između predsjednika Trumpa te predsjednika Europske komisije Junckera. SAD pritom zahtijeva snažniji uvoz soje iz SAD-a u EU dok je Bruxelles istaknuo kako su okviri predmeta pregovora strogo ograničeni te su obijeni zahtjevi SAD-a za snažnijim otvaranjem europskog poljoprivrednog tržišta.
S obzirom na to da SAD s Europskom unijom ostvaruje drugi najveći trgovinski deficit u robnoj razmjeni (nakon Kine), već se neko vrijeme špekulira kako će trgovinski pregovori s EU započeti po završetku onih s Kinom. SAD su ranije ovaj tjedan zaprijetile uvođenjem carina na 11 milijardi dolara vrijednosti uvoza europskih roba u SAD a uvođenje carina na uvoz europskih automobila već je neko vrijeme pod razmatranjem od strane SAD-a.
Na smanjenje trgovinskih tenzija pozvala je i direktorica MMF-a, Christine Lagarde, a s ciljem smanjenja negativnih učinaka na svjetsku ekonomiju kako bi se spriječilo daljnje usporavanje svjetskog ekonomskog rasta.
Na posebnom sastanku Europskog vijeća u srijedu (10. travanj) čelnici EU-27 odobrili su Velikoj Britaniji produljenje članka 50. od 12. travnja do 31. listopada, s mogućnošću revizije na sastanku Europskog vijeća zakazanom za kraj lipnja.
Uvjeti produženja uključuju klauzulu o prekidu tako da, ako zastupnici u Donjem domu britanskog parlamenta ratificiraju sporazum o povlačenju prije 22. svibnja, Ujedinjeno Kraljevstvo može napustiti EU bez sudjelovanja na izborima za Europski parlament. Jedan od razloga za kraj posljednjeg produljenja članka 50. je novi mandat sljedećeg predsjednika Europske komisije, koji počinje 1. studenog.
Premda je premijerka May formalno zatražila produljenje do 30. lipnja, bilo je dosta prisutnih špekulacija u medijima da se EU-27 kreće prema duljem produljenju - s prekidnom klauzulom - kako bi se isključila mogućnost da uzastopne „Brexit“ turbulencije ometu ostatak europskih poslova svakih nekoliko tjedana. Međutim, neki europski čelnici navodno su se zalagali za znatno kraće produljenje na sastanku na vrhu u srijedu navečer, kako bi se održao pritisak na zastupnike u britanskom parlamentu i zaštitili od potencijalno opstruktivnog britanskog predstavljanja u novom Europskom parlamentu. Konačno, trajanje drugog produljenja članka 50. u Ujedinjenom Kraljevstvu bilo je jednoglasna odluka EU-27.
Generalno gledajući, smatramo da je produljenje perioda izlaska negativno za tržišta kao i za izvedbu ekonomije eurozone. Naime, podaci u nedavnom periodu su pokazali usporavanje investicijske aktivnosti u Velikoj Britaniji što je rezultiralo nižim uvozom roba iz eurozone. Produljenje perioda neizvjesnosti negativno će utjecati na investicijske odluke i u narednim mjesecima te generirati konstante periode rasta averzije prema riziku u skladu s turbulencijama u pregovorima.
Što se tiče tečaja funte, zadržavamo naš stav kako je potrebno minimizirati izloženost ovoj valuti putem hedginga. Imajući na umu nastavak pregovora u narednim mjesecima, ipak ne očekujemo značajniju deprecijaciju s ovih razina.
Tečaj EUR/HRK zabilježio je uzlazne pritiske te jučerašnje trgovanje zatvorio na razini blago iznad 7,43 kuna za jedan euro.
Uskršnji blagdani i toplije vrijeme rezultirat će i snažnijim priljevom turističkih deviza u drugoj polovici travnja što će rezultirati uobičajenim aprecijacijskim pritiscima na kunu. Nedavno poboljšanje kreditnog rejtinga nije imalo učinka na tečaj, što ne iznenađuje s obzirom na to da je bilo dugo očekivano te već uvelike ugrađeno u obvezničke prinose. Isto tako, ne očekujemo da će kuna uspjeti snažnije profitirati od očekivanog ulaska u ERM II mehanizam.
Krajem drugog kvartala tečaj vidimo tek nešto niže, na razini od 7,40 kuna za jedan euro budući da očekujemo da će svaki potencijalni proboj ispod te razine biti limitiran HNB-ovom predanosti očuvanja stabilnosti domaće valute, posebice u uvjetima značajnog slabljenja inflatornih pritisaka (godišnja stopa inflacije na tek 0,5% godišnje u veljači) te narušenih uvjeta u ekonomskom okruženju za izvoznike.
