Daljnji pad poticaja za stambenu štednju: iz proračuna je isplaćeno 22,5 milijuna kuna

Ministarstvo financija isplatilo je u ponedjeljak iz državnog proračuna stambenim štedionicama ukupno 22,56 milijuna kuna državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2017. godini.

Kako je priopćeno na internetskim stranicama Ministarstva, stambene štedionice dužne su primljeni iznos državnih poticajnih sredstava upisati na račune stambene štednje stambenih štediša u roku osam dana od primitka iznosa.

Temeljem Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje Vlada svake godine donosi odluku o iznosu državnih poticajnih sredstava. Naime, 2015. godine uveden je promjenjivi postotak državnih poticajnih sredstava, a formula se temelji na prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite građana, uz korektivni faktor koji predstavlja nužnu prilagodbu na dužu ročnost.

Država poticajna sredstva daju se stambenom štediši za štednju samo u jednoj stambenoj štedionici, i to za uplate stambene štednje do maksimalnih 5.000 kuna u jednoj godini te sam iznos poticaja ovisi o iznosu koji je građanin uplatio tijekom godine.

Za 2017. godinu državna poticajna sredstva (DPS) iznosila su 3,3 posto pa za uplatu od 5.000 kuna stambene štednje u prošloj godini znači da štediša može dobiti maksimalnih 165 kuna.

Prema odluci Vlade iz ožujka ove godine, građani koji u 2018. uplate maksimalnih 5.000 kuna stambene štednje za nju će (iduće godine) dobiti državna poticajna sredstva od 1,8 posto odnosno ona će maksimalno iznositi 90 kuna.

Time je nastavljen daljnji pad iznosa poticaja za stambenu štednju, jer je od uvođenja promjenjivog postotka državnih poticajnih sredstava i formule koja ovisi o prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite, a s obzirom i na pad kamatnih stopa, iz godine u godinu iznos poticaja je sve manji.

Naime, državna poticajna sredstva za ovu godinu iznose 1,8 posto, što na iznos štednje od 5.000 kuna daje već spomenutih 90 kuna, dok je za 2017. iznosio 3,3 posto odnosno 165 kuna, za 2016. godinu 4,1 posto što je bio maksimalan iznos od 205 kuna, a za 2015. godinu 4,9 posto pa su građani mogli dobiti poticaj u maksimalnom iznosu od 245 kuna.

Sustav stambene štednje u Hrvatskoj je uveden od 1998. godine, a najprije je visina državnih poticajnih sredstava bila određena kao fiksni postotak, koji se postupno smanjivao - na početku se za uplaćeni godišnji iznos od 5.000 kuna mogao dobiti poticaj do najviše 1.250 kuna godišnje, potom 750 kuna, a zatim 500 kuna, No, 2014. godine su poticaji bili ukinuti i za uplate stambene štednje u toj godini nisu ni isplaćeni, da bi godinu kasnije, 2015. bio uveden promjenjivi postotak.