Blagdanska košarica: u prosincu ćemo potrošiti 13,5 milijardi kn, milijardu više nego lani

Hrvati će ovih blagdana biti posebno darežljivi i dubokog džepa - potrošit će rekordnih 13,5 milijardi kuna u prosincu, što je za milijardu kuna više nego u istom razdoblju lani, procijenila je Hrvatska gospodarska komora.

- Sada ćemo prvi put nadmašiti blagdansku potrošnju iz pretkrizne 2008., što je najveća prosinačka potrošnja otkako se mjere ti podaci - istaknula je Tomislava Ravlić, direktorica Sektora za trgovinu, komentirajući rezultate, dodavši da se udarni period potrošnje očekuje u razdoblju od 19. do 24. prosinca.

Četiri su ključna razloga za rekordni prosinac, pojasnila je, a to je rast maloprodajnog prometa, rast potrošačkog optimizma, dobri turistički rezultati te rast neoporezivog dijela za božićnice i regrese, s obzirom na to da je sve više poslodavaca odlučilo radnicima isplatiti dodatnu plaću ili bonuse. Ipak, na godišnjoj razini se još neće oboriti rekordi iz 2008. godine. No, kako je napomenula T. Ravlić, kako se oporavlja trgovina na malo, tako se povećava i blagdanska potrošnja.

- Ako bi se rast maloprodajnog prometa nastavio ovim tempom, sljedeće godine bismo mogli dostignuti razinu prije krize, a 2020. godine prestići tu razinu. Takva se procjena temelji na kontinuiranom rastu prometa u trgovini na malo od 2014. godine, koji je u prvih devet mjeseci ove godine bio veći za 3,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje - pojasnila je T. Ravlić.

Očekuje se da će popis za kupovinu biti vrlo sličan kao lani. Prošle godine se, naime, najviše trošilo na igračke, gotovo 40 posto, zatim na kozmetiku (37 posto), obuću i odjeću (36 posto) te delikatesne prehrambene proizvode (25 posto). Pritom je uočeno da se sve više građana okreće lokalnim, autohtonim proizvodima, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Što se, pak, tiče, iznosa koji su spremni odvojiti za blagdane, prošlogodišnja analiza je pokazala da je 39 posto građana izdvojilo između 100 i 500 kuna na darove, 31 posto između 500 i 1000 kuna, više od 1000 kuna potrošilo je tek devet posto građana, a manje od 100 kuna ili ništa njih 21 posto.