Online Panel

'Nismo bili svjesni rizika. Mijenjamo Tehnički propis da uvedemo razine ojačavanja zgrada'

Sad je na nama da jasno i nedvojbeno odredimo što se radi za konkretni tip objekta u ovom prijelaznom periodu jer to od nas očekuju investitori i građani koji žele krenuti u obnovu, kaže Kovač
Piše: Vanja NezirovićObjavljeno: 27. svibanj 2020. 15:54

- Građani moraju krenuti u obnovu nakon potresa, zakon nije donesen i oni traže rješenja. No, ona su moguća u širokom dijapazonu, od onoga što kolokvijalno zovemo krparenjem do potpune sanacije. Ljude zanima što smiju i što trebaju raditi. Mi ćemo kao struka morati u relativno kratkom vremenu odgovoriti na ta pitanja - upozorio je projektant i revident konstrukcija mr. sc. Dragan Kovač tijekom online panela na temu obnove Zagreba nakon potresa, u organizaciji Hanza HUB-a.

Zagreb je 22. ožujka pogodio potres jačine 5,5 po Richteru, a u potresu je direktno stradalo više od 20.000 građevina, od kojih je više od 1100 označeno crvenom naljepnicom, a više od 4300 žutom, dok su ostale dobile zelene. No, sve njih trebat će sanirati, popraviti, potom i obnoviti te ojačati, pa možda i rekonstruirati. Procijenili su da bi to možda moglo stajati 42 milijarde kuna. Grad Zagreb i država ovu su elementarnu nepogodu dočekali potpuno nespremni, a snašli se nisu još ni dva mjeseca nakon nje. Pitanja koja se nameću su: jesmo li mogli biti spremniji? Koliko smo sigurni u slučaju novog potresa? Kakvu obnovu treba Zagreb? Hoćemo li samo pokrpati naše domove ili možda trebamo novu viziju starog Zagreba?

Naljepnice

Sve se češće u javnosti mogu čuti molbe inženjera građevinarstva Ministarstvu graditeljstva da im da konkretne upute ili smjernice za obnovu, međutim, državni tajnik Željko Uhlir poručio im je s panela kako je “iluzija očekivati da bi Ministarstvo nekakvom uputom moglo napraviti otklon od važećeg zakona”.

Hanza Media
Dragan Kovač

- To je nemoguće. Nema nikakve upute koja bi mogla derogirati Zakon o gradnji. Ali, počeli smo ubrzano raditi na izmjeni Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije - najavio je državni tajnik Uhlir. Na panelu se razgovaralo i o spekulacijama da su se neke škole počele obnavljati na stručno upitan način, koje su se pojavile proteklih dana, a putem društvenih mreža roditelji traže odgovore na pitanje kako su se na naljepnice na određenim obrazovnim ustanovama promijenile gotovo preko noći.

 

- Škole, prema zakonu, obnavlja osnivač, pitanje je s kojim novcem Grad Zagreb planira obnavljati škole i mijenjaju li se naljepnice ili oznake, ali za svaku postoji trag tko ju je promijenio i taj će morati preuzeti odgovornost u slučaju da se nešto dogodi - upozorio je državni tajnik Uhlir.

Josip Atalić, profesor s Građevinskog fakulteta u Zagrebu i koordinator pri Hrvatskom centru za potresno inženjerstvo, ukazao je na to da je u “Italiji tek kad su 2002. u školi u potresu poginula djeca nastao nered u sustavu i politici”.

Dobra prilika

- Više se nije moglo natrag i tada su shvatili da će morati investirati znatna sredstva u obnovu. Jer, činjenica je da ne možete sve škole obnoviti u kratkom roku. To će se morati raditi sustavno i strateški. Većina škola u Hrvatskoj je na oko 50 posto ojačanja u odnosu na trenutno važeće propise, a 10 posto svih zgrada je sagrađeno prema važećim propisima - istaknuo je Atalić.

 

Ravnatelj zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Ivica Rovis rekao je da su gradske vlasti odmah nakon potresa 22. ožujka krenule u obilazak svih obrazovnih ustanova.

- Sanirali smo posljedice štete na objektima tako da one budu dijelom isto sigurne kao što su bile i prije potresa. Četiri škole u Zagrebu nose oznaku crveno i nisu u uporabi, tako da ne postoji opasnost da se u tim školama održava nastava, nego je premještena tamo gdje je odvijanje nastave sigurno - rekao je Rovis.

Hanza Media
Ivica Rovis

Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo, promet i veze, istaknula je tijekom panela kako smatra da je “obnova zgrada oštećenih u potresu odlična prilika da oživimo domaću građevinsku industriju”.

Hanza Media
Mirjana Čagalj

- Hrvatska gospodarska komora promovira akciju Kupujmo hrvatsko i Ugradimo hrvatsko, a sada imamo odličnu šansu da pokrenemo hrvatsku industriju jer su osigurane stotine milijuna kuna za sanaciju zgrada - rekla je Čagalj i dodala da je riječ o “najsloženijoj i najskupljoj sanaciji u novijoj hrvatskoj povijesti”.

- Teško je bilo očekivati da će se sve struke i udruženja brzo složiti i iznjedriti tako složeni zakon. Da je potresom bila pogođena samo Krapinsko-zagorska županija i okolica Zagreba, bilo bi ipak lakše. Ali tek kad smo vidjeli da se u to sa svojim oštećenjima uključio Donji i Gornji grad, shvatili smo da je Zakon zbog imovinsko-pravnih odnosa te zbog velikog broja zgrada koje su pod zaštitom kulture postao i više nego kompleksan - rekla je Čagalj.

 

Da za potres nitko nije bio spreman, sada je već svima jasno, a Atalić i ekipa stručnjaka s Građevinskog fakulteta u Zagrebu na to su upozoravali, kako je rekao, od 2014.

- Na fakultetu smo tada napravili nacionalnu procjenu rizika od potresa i, moram priznati, iako sam bio voditelj tog tima, osobno sam se iznenadio koliko smo ugroženi, odnosno koliko je naš stambeni fond ugrožen od djelovanja potresa. Od tada smo sva naša znanstvena istraživanja pokušali nekako usmjeriti prema riziku od potresa - rekao je Atalić te dodao da su nakon potresa u Albaniji krenuli u intenzivniju javnu akciju informiranja javnosti.

Naslijeđe

- Čovjek, kad nije svjestan rizika, takve stvari zanemaruje, potiskuje, uvijek ima drugih prioriteta. Nisu problem smo vladajući, Grad ili država, svi mi smo problem. Građani moraju biti svjesni rizika u kojem žive i u skladu s time intervenirati. Da smo uspjeli više ljudi osvijestiti, neke bi stvari bile drugačije. Ali sad smo dobili lijep šamar i uvjeren sam da će nas još dugo boljeti kako bismo ipak neke stvari preokrenuli u boljem smjeru - istaknuo je Atalić. Na pitanje treba li sada “krpariti” ili temeljito obnavljati, uzvratio je da je uvijek za kvalitetno i cjelovito rješenje.

Hanza Media
Josip Atalić
 

- Slažem se da je Zagreb prevrijedan i da treba smisliti dobro rješenje kako bismo ostavili generacijama nešto u naslijeđe, a ne da im ostavimo samo probleme s kojima smo se mi suočavali. Međutim, neki građani ne mogu čekati, kuće im propadaju, neki će morati brzinski krpati, ali istodobno treba početi dugoročno planirati seizmička pojačanja. Zato predlažemo seizmički certifikat kojim bismo jasno komunicirali građanima što treba raditi na nekoj dugoročnoj bazi - objasnio je Atalić.

 

Na pitanje koji su koraci da, slikovito rečeno, zgrada sa žutom naljepnicom postane nositeljica zelene, projektant i revident Kovač uzvratio je da na to nema jednoznačnog odgovora.

- To pitanje možete postaviti petorici različitih projektanata i postoji velika vjerojatnost da ćete dobiti pet različitih odgovora. Mi smo se pripremali za donošenje Zakona i sada on nije donesen, pa smo se našli u zrakopraznom prostoru - rekao je Kovač. - Problem nastaje kad netko pod pojmom seizmičke obnove krpari, to je glavni problem. Nije problem ni kad netko u školi oboji zidove i pokrpa rupe, ali to ne možete nazvati seizmičkim ojačanjem. Treba se točno znati što se radi, što je to i koliko je nakon takvog postupka ta zgrada sigurna - objasnio je Kovač.

Projektant Kovač ukazuje na to da zakonski propis uvjetuje da se zgradu, kad se zadire u njezinu statiku, mora ojačati do razine prema danas važećem propisu.

- Sad je na nama da jasno i nedvojbeno odredimo što se radi za konkretni tip objekta u ovom prijelaznom periodu jer to od nas očekuju investitori i građani, koji žele krenuti u obnovu. Ljudi se žele vratiti u svoje zgrade, a nemaju jednoznačan odgovor na pitanje što smiju, što mogu i što trebaju - istaknuo je Kovač.

 

O seizmičkom certifikatu koji predlažu Atalić kaže da se načelno može usporediti s energetskim certifikatom, pa i samom obnovom, koju su sugerirali i država i Grad.

Na pitanje zašto se nije prije razmišljalo o seizmičkoj obnovi, državni tajnik Uhlir rekao je da je “uvijek lako to nakon pitati nakon katastrofe”.

- Sada postoji puno različitih razmišljanja onih koji ne donose odluke i onih koji ne osiguravaju sredstva, ali onaj tko donosi odluke, tko piše Zakon i tko će ga u Saboru braniti te onaj koji mora osigurati sredstva za obnovu ima ipak posebnu odgovornost. Dakle, situaciju treba sagledavati realno - odgovorio je Uhlir.

Hanza Media
Željko Uhlir

Regulativa

Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Rovis istaknuo je, pak, da direktive EU točno propisuju kako treba postupati s postojećim građevnim fondom, koji smo “mi, kao društvo, potpuno zanemarili”.

 

- Donijeli smo propise za nove zgrade, koje mogu pohvaliti, međutim, s postojećim građevnim fondom, starijim od 140 godina, nismo se baš puno bavili. I 2013. smo krenuli u izradu energetske obnove grada i države sukladno direktivama, ali 2018. je Vijeće Europe promijenilo tu direktivu i reklo da, osim energetske efikasnosti, moramo raditi protupožarne i protupotresne rizike. Naša regulativa u posljednje dvije godine nije, nažalost, pratila te smjernice i nismo u zakone uveli tu regulativu, što je bila obveza - rekao je Rovis.

Za prvu fazu hitnih radova bit će angažirano oko 2800 tvrtki

Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo, promet i veze, kaže da sektor raspolaže “velikim brojem stručnjaka koji su svoja znanja stekli nakon potresa u Dubrovniku, Stonu, pa preko sanacije kulturnih dobara, rata i brojnih najnovijih sanacija”.

- U sektoru imamo 4500 ovlaštenih inženjera građevine i oko 2600 ovlaštenih arhitekata te 20 tisuća tvrtki, 14 tisuća aktivnih građevinskih tvrtki, 21 veliku i 130 srednjih kompanija, od čega se više od 5000 nalazi na području grada Zagreba i Zagrebačke županije. Za ovu prvu fazu hitnih mjera naše su procjene da će 2800 tvrtki biti angažirano na radovima zidanja, žbukanja... - kaže Čagalj te dodaje da su se od prvog dana angažirali i po pitanju samih cijena jer su na početku pristizale informacije o izuzetno visokim cijenama.

- Na tom problemu angažirani smo od prvog dana jer smo primijetili da su cijene odletjele u nebo. Broj zahvata se povećao, a broj radnika ostao isti, odnosno čak se i smanjio. Iz toga razloga došlo je do povećanja cijena, a mi kao komora se ne smijemo baviti regulacijom cijena. Ali kako se radilo o prirodnoj katastrofi, bilo je nužno pomoći građanima, a radi se i o javnom novcu, pa smo organizirali niz sastanaka kako bi se došlo do prihvatljivih cijena - kaže Čagalj.

Uskoro ugovor sa Svjetskom bankom oko zajma novca

Državni tajnik Željko Uhlir iz Ministarstva graditeljstva ponovio je da su na zakonu počeli raditi još 23. ožujka.

- Brzina je u ovakvoj situaciji bila glavni motiv, kako bi se našim građanima što prije omogućio siguran boravak u zgradama, ali ne samo onima koji žive u njima već i onima koji borave u blizini tih zgrada, posebno kad je u pitanju uži centar grada. Ministarstvo je zato od prvog dana počelo izradu novog zakona s kojim bi ubrzalo procedure, omogućilo projektantima kvalitetan rad i našim građanima što prije povratak u normalan život. Dakle, 23. ožujka smo počeli raditi na zakonu, 31. ožujka smo već sazvali prvi sastanak stručnog povjerenstva u kojem je bilo 20-ak članova svih struka i predstavili smo prvi draft zakona, 7. travnja održali smo povećani sastanak, 9. travnja smo imali radnu skupinu za izradu projektne dokumentacije... Danas poslije ovog sastanaka imam veliki sastanak sa Svjetskom bankom i finalno brušenje ugovora o zajmu, a i razgovore s Fondom solidarnosti EU. Uz to još dva velika sastanka... Međutim, interesi su veliki, pogledi su različiti i oni koji se nikad nisu bavili tim poslom napravili su dosta problema, zbog čega taj zakon još uvijek nije donesen. Nadam se da će u nastavku biti volje i sluha te da će svi pridonijeti tome da se zakon što prije donese - ukazao je Uhlir.

 

Linker
07. listopad 2020 18:46