Povodom Međunarodnog dana žena, koji se obilježava 8. ožujka, Europski parlament naručio je posebnu anketu samo među europskim ženama. Želio je saznati kako žene koje pripadaju različitim generacijama, iz različitih zemalja i socio-demografskih skupina gledaju na pandemiju bolesti COVID-19 i njezine posljedice. Anketu Flash Eurobarometar proveo je IPSOS u razdoblju od 25. siječnja do 3. veljače 2022. u svih 27 država članica EU-a. U sklopu ankete obavljen je ukupno 26.741 razgovor među kojima je i njih 1017 iz Hrvatske.
Rezultati pokazuju znatan učinak pandemije i na osobni i na profesionalni život. Konkretno, došlo je do naglog porasta nasilja nad ženama, izvijestili su iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Istraživanje je pokazalo kako 77 % ispitanica u EU-u smatra da je pandemija bolesti COVID-19 dovela do povećanja fizičkog i emocionalnog nasilja nad ženama u njihovoj državi (taj postotak varira od 93 % u Grčkoj i 84 % u Hrvatskoj, do 47 % u Mađarskoj).
Nadalje, četiri od deset ispitanica (38 %) kažu da je pandemija negativno utjecala i na dohodak žena, ravnotežu između njihova poslovnog i privatnog života (44 %) kao i na vrijeme koje posvećuju plaćenom radu (21 %)
Na mentalno zdravlje žena znatno su utjecala ograničenja uvedena zbog pandemije, kao što su mjere ograničenja kretanja i policijskog sata (41 % na razini EU-a) i ograničenja broja osoba s kojima su se mogle susretati (38 %), izvijestili su iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj o rezultatima istraživanja,
Nasilje
Tri od četiri žene (77 %) u EU-u smatraju da je pandemija bolesti COVID-19 doprinijela porastu fizičkog i emocionalnog nasilja nad ženama. U gotovo svim zemljama (osim Finske i Mađarske) ovaj je indikator iznad 50 %, a najveći je u Grčkoj (93 %) te u Portugalu (90 %). U Hrvatskoj iznosi 84 %.
Žene ističu nekoliko ključnih mjera za suzbijanje nasilja: potrebno je olakšati prijavu nasilja, među ostalim policiji (58 %), pružiti više mogućnosti ženama da traže pomoć, na primjer putem posebnih telefonskih linija (40 %), povećati osviještenost i obuku policijskog i pravosudnog osoblja u ovom području (40 %) te povećati financijsku neovisnost žena (38 %).
Ekonomske posljedice
Što se tiče ekonomskih i financijskih posljedica, 38 % svih ispitanica izjavilo je da je pandemija negativno utjecala na njihov osobni dohodak. Rezultati se kreću od 60 % u Grčkoj, te 49 % u Hrvatskoj, do 19 % u Danskoj.
Prema mišljenju 44 % ispitanih žena, pandemija bolesti COVID-19 negativno je utjecala i na ravnotežu između poslovnog i privatnog života. To je bio slučaj za 47 % žena u Hrvatskoj, te više od polovine na Cipru (68 %), Grčkoj (59 %), Malti (58 %), Luksemburgu (56 %), Italiji (52 %), Portugalu (52 %) i Mađarskoj (51 %).
Naposljetku, 21 % žena je odlučilo trajno smanjiti vrijeme koje izdvaja za plaćeni rad ili razmišlja o tome.
Mentalno zdravlje
Od početka pandemije uglavnom su žene te kojima nedostaju prijatelji i obitelj (44 %), koje osjećaju anksioznost i stres (37 %) te su općenito zabrinute za svoju budućnost (33 %).
Žene smatraju da su mjere donesene kako bi se zaustavilo širenje pandemije u velikoj mjeri utjecale na njihovo mentalno zdravlje.
To je variralo ovisno o društvenoj skupini i mjerama: na primjer, zatvaranje škola i vrtića značajno je utjecalo na mentalno zdravlje više od polovine žena koje imaju djecu mlađu od 15 godina.
Očekivanja od EP-a
Istaknuto je kako od Europskog parlamenta žene očekuju borbu protiv trgovanja i seksualnog iskorištavanja, psihičkog i fizičkog nasilja nad ženama te rad na uklanjanju razlika u plaćama između spolova.
Žene u EU-u smatraju da bi Europski parlament trebao dati prioritet sljedećim rodnim pitanjima: zaustavljanju trgovine ženama i djecom u svrhu seksualnog iskorištavanja (47 %), borbi protiv mentalnog i fizičkog nasilja nad ženama (47 %), smanjenju jaza u plaćama između žena i muškaraca i njegovom utjecaju na razvoj karijere (41 %), uklanjanju poteškoća s kojima se žene susreću prilikom usklađivanja privatnog i poslovnog života (31 %), te zaštiti žena i djevojčica koje pripadaju ranjivim skupinama (30 %).
- Žene su najteže pogođene pandemijom bolesti COVID-19. Mentalno i financijski. To se mora zaustaviti. Europski parlament djeluje kako bi se to promijenilo - istaknula je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola komentirajući rezultate istraživanja.
Predsjednik Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost Robert Biedroń rekao je kako “rezultati istraživanja Eurobarometra potvrđuju ono što već znamo: pandemija bolesti COVID-19 na različite je načine imala nerazmjeran učinak na žene i djevojke.”
- Od porasta rodno uvjetovanog nasilja, do povećanog tereta skrbi, od gospodarskih posljedica na sektore u kojima su većinom prisutne ženske radnice, do nesigurnih ugovora o radu. Ali krize također donose i mogućnosti: priliku za bolji početak. Pri oporavku stoga žene trebaju biti u središtu rješenja i za to ćemo se zalagati u našem radu – naglasio je Biedroń.
