Na pitanje kakvom ocjenjuje ravnopravnost spolova danas, ususret Međunarodnom danu žena, hrvatska europarlamentarka Sunčana Glavak (HDZ/EPP) odgovara kako je ravnopravnost između žena i muškaraca jedna od temeljnih vrijednosti Europske unije. Razvoj ravnopravnosti, kaže, započet je još 1957. godine potpisivanjem Rimskih ugovora i od tada, pa sve do danas, EU potiče i unaprjeđuje ravnopravan položaj žena u društvu.
- Europska unija globalni je predvodnik u ravnopravnosti: od 20 zemalja u svijetu koje su vodeće u rodnoj ravnopravnosti, 14 su države članice EU-a. Na čelu nekih od najvažnijih europskih institucija danas su žene – Ursula von der Leyen predsjednica je Europske komisije koja je inzistirala na jednakoj zastupljenosti žena i muškaraca u kolegiju povjerenika, a u siječnju smo Robertu Metsolu izabrali za predsjednicu Europskog parlamenta. Metsola je treća žena u povijesti EU-a koja obnaša tu dužnost. Veliku ustrajnost po pitanju postizanja ravnopravnosti već je mnogo puta pokazao i premijer Andrej Plenković podržavši upravo žene za vodeće pozicije, poput potpredsjednice Europske komisije Dubravke Šuice, glavne tajnice Vijeća Europe Marije Pejčinović Burić ili članice Europskog revizorskog suda Ivane Maletić – naglašava zastupnica Glavak.
Iako je u odnosu na razdoblje od prije 20 ili 30 godina u Europskoj uniji i Hrvatskoj postignut značajan napredak, još uvijek, ističe nadalje, ostaje znatan prostor za poboljšanje, kako u pogledu napredovanja žena u poslovnom segmentu, tako i njihove zaštite od nasilja.
- Podaci posljednjeg Eurobarometra pokazuju da čak 77 posto ispitanica u EU-u smatra da je pandemija bolesti COVID-19 dovela do povećanja fizičkog i emocionalnog nasilja nad ženama u njihovoj državi, a značajan broj ispitanica prepoznao je negativan utjecaj pandemije na dohodak žena (38%), ravnotežu između poslovnog i privatnog života (44%) te na vrijeme koje posvećuju plaćenom radu (21%). Okolnosti u kojima živimo i tranzicije ključne za prelazak na održive prakse izazovi su koji se posebno odražavaju na žene – kaže Sunčana Glavak.
Zanimalo nas je koliko tome doprinosi Strategija EU-a o ravnopravnosti. Jedna od preporuka s panela građana u Dublinu, koji se održao u okviru Konferencije o budućnosti Europe na temu jačanja gospodarstva i socijalne pravde, je da se ta strategija snažno odredi kao prioritet i potakne kao hitno pitanje kojim se učinkovito bave države članice.
- Svoj puni potencijal u poslu, politici i društvu u cjelini možemo ostvariti samo ako iskoristimo sve naše talente i raznolikost. Strategija to ispravno prepoznaje. Njome su utvrđeni ciljevi politike i ključne mjere do 2025. godine kako bi se postigla što veća ravnopravnost u društvu, a obuhvaća područja poput nasilja i stereotipa, gospodarstva, ravnopravnosti na vodećim položajima u svim područjima društva, s konkretnim mjerama – pojašnjava zastupnica.
Dodaje kako se jedna od prvih mjera odnosila na transparentnost plaća kako bi se osiguralo da žene i muškarci u EU-u budu jednako plaćeni za jednaki rad.
- Strategija doprinosi postizanju pozitivnih društvenih pomaka, jasno određujući posvećenost i usmjerenost Unije ka postizanju ravnopravnosti, s vizijom za budućnost. Pitanje ravnopravnosti zaista jest i pitanje budućnosti Europe. Podaci Europskog instituta za ravnopravnost pokazuju da bi se do 2050. godine BDP po stanovniku u Europskoj uniji mogao povećati do 3,15 bilijuna eura samo kada bi se ženama pružile jednake prilike. Zato mi je drago da su građani u svojim preporukama prepoznali važnost Strategije i promicanja ravnopravnosti između muškaraca i žena u svim područjima života, jasno istaknuvši da cijene prisutnost i doprinos žena na pozicijama moći i u svim profesijama, prepoznajući to kao sastavnicu raznolikosti EU-a – ističe Sunčana Glavak.
Pitali smo zastupnicu je li se ikad u svom profesionalnom radu, posebice parlamentarnom osjetila zakinuto u odnosu na kolege.
- Žene u predominantnom „muškom“ političkom svijetu moraju se izboriti za svoje mjesto. U svom radu susrećemo se s brojnim stereotipima i izazovima, a ponekad se iste reakcije političarki i političara stavljaju u potpuno različit kontekst. Emotivna reakcija kod političara moći će se protumačiti kao znak njegove ganutosti, suosjećanja, dok se kod žena takva reakcija može staviti u kontekst slabosti, iako to ne mora biti tako. Želim ohrabriti sve žene koje razmišljaju o političkom angažmanu da to i učine jer za njih u politici ima mjesta, politika ih treba. Svojom stručnošću i iskustvom političarke daju nemjerljiv doprinos kvaliteti politika sagledavajući ih iz ženske perspektive. U Europskom parlamentu zajedno s kolegicama i kolegama ravnopravno radim na unaprjeđenju europskih politika, zauzimajući se pritom za interese Republike Hrvatske – kaže zastupnica Glavak.
Zanimalo nas je i na koji način kao zastupnica može pomoći i što čini u ostvarenju potpunije uloge žena u raznim područjima života i djelovanja.
- Progovaranjem o položaju žena u društvu svatko od nas može doprinijeti osvješćivanju javnosti o potrebi da se postigne što veća razina ravnopravnosti. Žene su još uvijek manje plaćene od svojih muških kolega za isti posao, one čine samo 24 posto osoba o kojima slušamo ili čitamo u vijestima, još uvijek se susreću sa “staklenim stropom” kojim se simbolički označava sprječavanje napredovanja na više hijerarhijske razine. Žene često nisu na pozicijama gdje se donose odluke, ali radimo na ispravljanju te nepravde, kako u Europskoj uniji, tako i u Hrvatskoj – ističe Glavak.
Navodi također kako je u sklopu Konferencije o budućnosti Europe organizirala dvije konferencije koje se odnose na temu žena – na Plitvičkim jezerima razmatrali su ulogu žena u kreiranju Europe budućnosti, dok su u Zagrebu, u povodu Međunarodnog dana žena, razgovarali o ženama u medijskom prostoru.
- Zaključci obje konferencije objavljeni su na višejezičnoj digitalnoj platformi Konferencije o budućnosti Europe, a iznesena stajališta, ideje i prijedlozi bit će uzeti u obzir prilikom implementiranja u europske politike. Također, važno je progovarati i o ženama u ruralnim područjima koje svojim primjerom nadahnjuju i pomiču granice, pokazujući kako i život u ruralnoj sredini može biti itekako poslovno uspješan i ispunjen – ističe eurozastupnica Sunčana Glavak.
