Sunčana Glavak

 Paun Paunovic/Cropix
BUDUĆNOST OTOKA

Zelena tranzicija je smanjenje emisije CO2 i plastike, ali i novi način života na otocima

Jedna od tema koja treba biti u fokusu je život ljudi na otocima, kazala je zastupnica Sunčana Glavak
Piše: Ljubica VukoObjavljeno: 05. studeni 2021. 16:25

Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak organizirala je u Splitu konferenciju o budućnosti hrvatskih otoka.

- Konferencija o budućnosti Europe započela je kao jedinstveni projekt da se na neposredan način građani uključe na različite teme. Jedna od tema koja treba biti u fokusu je život ljudi na otocima. U Hrvatskoj prema posljednjim podacima na otocima živi oko 132 tisuće ljudi. Ako gledamo na razini Europske unije, na 2400 otoka živi 20,5 milijuna ljudi. Naravno da problemi nisu svuda jednaki i naravno da o problemima najviše znaju ljudi koji tamo žive. Stoga je ovo jedinstvena prilika da zajedno s otočnim koordinatorima, načelnicima i gradonačelnicima, ali i resornom ministricom čujemo i percipiramo probleme koji postoje na našim otocima – izjavila je zastupnica Glavak, koja je jedna od 108 europarlamentaraca zaduženih za Konferenciju o budućnosti Europe.

Dodala je kako s razine EU žele da taj neposredan pristup bude uključen u buduće zakonodavne akte.

-Sve to bit će implementirano na zajedničku digitalnu platformu, to će biti doprinos iz Republike Hrvatske Konferenciji o budućnosti Europe. Sve ono što rade građani na plenarnim zasjedanjima, a nažalost još se malo zna o Konferenciji o budućnosti Europe, bit će sažeto u jedan dokument koji će biti razmatran tripartitno, s razine Europskog parlamenta, Europske komisije i Europskog vijeća. Očekujemo da će u svibnju sve to biti implemtirano u zajedničke zaključke nakon čega ćemo vidjeti kakve su promjene i što želimo postići – kazala je zastupnica Glavak.

image

Konferencija o budućnosti hrvatskih otoka

Paun Paunovic/Cropix

Govoreći o zelenoj tranziciji, Sunčana Glavak je rekla kako je to i smanjenje emisija CO2, to su otoci bez plastike, ali to je i jedan sasvim novi način života na otocima.

- Mislim da imamo neiskorištenih potencijala koje moramo implementirati u buduće politike. Kad govorimo o energiji, ne moramo o njoj govoriti samo u smislu kako ćemo se grijati. Postoji puno inovacija iz digitalne sfere pa primjerice neki otoci i veći gradovi uvode tzv. leteće taksije da bi smanjili emisije CO2 i učinili otoke dostupnijima - kazala je Glavak.

-Kad govorimo o zelenom, ne govorimo samo o energiji, zeleno znači drukčiji pristup obradi naših polja, naših vinograda, korištenje digitalne tehnologije što će olakšati život na otocima, pogotovo mladim ljudima za koje želimo da se vrate jer vidimo da je depopulacija i među otočnim stanovništvom. Depopulacija se događa u cijeloj Europskoj uniji tako da zelena tranzicija mora biti šire sagledana i u gospodarskom i socijalnom smislu, u poljoprivredi i u bilo kojem segmentu našeg društva – zaključila je zastupnica Glavak.

image

Nataša Tramišak

Paun Paunovic/Cropix

Na upit je li zadovoljna stanjem na hrvatskim otocima, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak istaknula je kako je najvažnije reći da su prvi put uspostavili registar otoka sa 1244 otoka sa svim relevantnim podacima o statusu i kvaliteti života na otocima.

-Hrvatska je uz Finsku jedina država koja ima poseban Zakon o otocima. Naravno da moramo dalje sve snage upotrijebiti da nastavimo razvijati kvalitetu života na otocima. Sada su u fokusu klimatske promjene. Kod svakog ulaganja u kvalitetu života i održivost resursa, važno je kako postupamo prema prirodi – istaknula je Tramišak.

Dodala je kako je za kvalitetu života ljudi u budućnosti važna bioraznolikost, kao i posebitost koju naši otoci imaju, te ekosustav koji se nalazi u moru oko otoka.

- Ako želimo zadržati i dalje otoke ovakve kakvi jesu, moramo u svakom razvojnom projektu posvetiti posebnu pozornost tome kako nećemo činiti štetu okolišu – kazala je Tramišak i naglasila da su obnovljivi izvori energije jedan od načina kako otoci mogu biti energetski samodostatni. Kazala je i kako su do kraja mjeseca otvorene prijave projekata na poziv “Energija i klimatske promjene”.

image

Blaženko Boban

Paun Paunovic/Cropix

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban naglasio je kako je intencija u prostornom planu županije uvrstititi više lokacija za sunčane elektrane, a posebno je istaknuo je kako će otoci imati svoju zasebnu financijsku omotnicu.

Nikola Cecić Karuza, načelnik Općine Šolta kazao je kako je na konferenciju došao kao otočanin kako bi imali bolje uvjete života na otoku.

-Na Šolti je prvi i najveći problem nedovoljna količina vode za opskrbu, nemamo niti za domaćinstava, a kamoli za turizam, a mi govorimo o razvoju poljoprivrede. Budućnosti bez proizvodnje i poljoprivrede, zajedno s turizmom, nema. To bi trebali biti naši glavni ciljevi u županiji da osiguramo dovoljne količine vode za otok Šoltu – istaknuo je Cecić Karuza dodajući kako rade i na alternativnim oblicima energije.

-Stavili smo u naše prostorne planove sunčanu elektranu. Važna nam je i demografska obnova, na Šolti se povećava broj stanovnika i djece u vrtiću i osnovnoj školi. Nadam se da ćemo iskoristiti sredstva iz nove omotnice – kazao je šoltanski načelnik.

Linker
21. svibanj 2022 16:34