DOBROBIT RADNIKA

Zastupnici Europskog parlamenta pozivaju Komisiju da predloži zakon o mentalnom zdravlju

Procjenjuje se svaka šesta osoba u EU boluje od nekog oblika mentalnog poremećaja, što Uniju košta oko 600 milijardi eura

Ilustracija

 David Pereiras/Alamy/Alamy/Profimedia

Digitalizacija i covid-19 promijenili su ne samo način na koji radimo, već gdje i kada radimo. Radno mjesto postalo je mobilno i dinamično, brišući granice između posla, osobne i privatne sfere. Mogućnost da postanemo dostupni poslodavcu u svakom trenutku imala je utjecaj na mentalno zdravlje i dobrobit radnika. Lockdown je doveo do socijalne izolacije i rada na daljinu, što je rezultiralo poteškoćama u održavanju ravnoteže između posla i privatnog života, smanjenja komunikacije te povećanja stresa i anksioznosti.

Zbog toga je Europski parlament osnovao Savez za mentalno zdravlje i na zahtjev europarlamentarke Marije Walsh, zatražio da se 2023. godina proglasi Europskom godinom mentalnog zdravlja. Irska zastupnica u Europskom parlamentu Maria Walsh (EPP) ujedno je i izvjestiteljica izvješća o mentalnom zdravlju u digitalnom svijetu rada o kojem se trenutačno raspravlja u odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja.

Stručnjaci ističu kako mentalne bolesti imaju troškove i posljedice koje utječu na pojedince, njihove obitelji i skrbnike, zdravstvene i socijalne sustave, poslodavce, zajednice i gospodarstvo. Procjenjuje se svaka šesta osoba u EU boluje od nekog oblika mentalnog poremećaja, što Uniju košta oko 600 milijardi eura, odnosno više od četiri posto europskog BDP-a.

Pandemija je povećala i potražnju za radnicima u gig ekonomiji, koji često rade na temelju nesigurnih ugovora ili kao zaposleni, što nerijetko za radnike znači nedostatak zaštite. To u konačnici može dovesti do povećane izloženosti psihosocijalnim rizicima, nesigurnosti prihoda i raznim oblicima poremećaja.

Stručnjaci također ističu važnost uzimanja u obzir nejednakosti u svijetu rada. Postojećim oblicima nejednakosti dodani su neki novi, kao što je nemogućnost pristupa poslovima ili rada na daljinu. Savez zastupnika EP-a za mentalno zdravlje također primjećuje da utjecaj pandemije na mentalno zdravlje varira ovisno o skupini stanovništva. Mladi su, na primjer, najviše pogođeni.

Europarlamentarci su posebno zabrinuti zbog utjecaja pandemije na mentalno zdravlje mladih ljudi i radnika.

Kako bi spriječili daljnji rast psihosocijalnih rizika na poslu kao što su anksioznost, depresija, izgaranje i posttraumatski stres, zastupnici Europskog parlamenta pozivaju Komisiju da predloži zakon o mentalnom zdravlju i priznavanju mentalnih poremećaja kao profesionalnih bolesti.

Direktiva bi također trebala obuhvatiti minimalne zahtjeve za rad na daljinu kako bi se osiguralo da radnici mogu ostvariti "pravo na isključenje" nakon radnog vremena , regulirati korištenje postojećih i novih digitalnih alata u radne svrhe i razjasniti radne uvjete radnika na daljinu, koji moraju biti jednaki onima usporedivih radnika. Izvješće također pozdravlja prijedlog Komisije za direktivu o poboljšanju radnih uvjeta za radnike koji rade putem digitalnih platformi i poziva na njezino brzo usvajanje.

"Tijekom pandemije vidjeli smo koliko je važno mentalno zdravlje naših građana, što prije nije bilo toliko vidljivo koliko je trebalo biti. Sada je vrijeme da zemlje članice i EU u cjelini prepoznaju važnost promicanja i ulaganja u mentalno zdravlje. Mentalno zdravlje treba biti prioritet politike EU-a", zaključila je Walsh.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. rujan 2022 15:07