regulacija internetskih platformi

‘Zakonodavstvo će nam omogućiti uvođenje značajne transparentnosti tamo gdje je ona nedostajala‘

Britanska regulatorna agencija bit će u mogućnosti kazniti velike tehnološke tvrtke, koje ne se pridržavaju pravila i ne uklanjaju uvredljivi sadržaj na internetu, sa do 10 posto globalnih prihoda
Ilustracija, hakeri
 Dmitriy Shironosov/Panthermedia/Profimedia

Britanski ured za komunikacije Ofcom imenovao je novu šeficu za sigurnost kako bi što efikasnije regulirao način na koji big tech upravlja štetnim sadržajem na internetu.

Nova ravnateljica za sigurnost, Anna-Sophie Harling, bit će zadužena za za provedbu zakona o sigurnosti na internetu koji bi, ako ga Parlament odobri, trebao stupiti na snagu kasnije ove godine.

Britanska regulatorna agencija bit će u mogućnosti kazniti velike tehnološke tvrtke, koje ne se pridržavaju pravila i ne uklanjaju uvredljivi sadržaj na internetu, sa do 10 posto globalnih prihoda.

Harling je prije imenovanja u Ofcamu bila direktorica za Europu u NewsGuard, agenciji koja ocjenjuje vjerodostojnost internetskih nakladnika.

"Zakonodavstvo će nam omogućiti uvođenje značajne transparentnosti tamo gdje je ona nedostajala i osnažiti Ofcom da drži platforme odgovornima za sadržaj koji objavljuju", izjavila je Harling za BBC.

Izvršni ravnatelj Centra za borbu protiv digitalne mržnje (CCDH) Imran Ahmed izjavio je kako će proširenje uloge Ofcoma „zahtijevati hrabro vodstvo, s cjelovitom vizijom jasnih prednosti i neporecive štete tih platformi”.

"Prema mojem iskustvu, ljudi ne žele rasnu mržnju ili opasnu propagandu protiv cijepljenja koja se širi društvenim medijima”, kazao je Ahmed, "Naše ankete pokazuju da ljudi žele deklarativno provođenje prava na dobre informacije, više nego što je to trenutačno dostupno temeljem zakona".

Europska unija bi do kraja godine trebala donijeti Zakon o digitalnim uslugama (DSA) koji će regulirati internetske platforme, između ostalog govor mržnje i dezinformacije. Osim toga, Komisija je donijela i Akcijski plan za europsku demokraciju kojim želi riješiti konkretne prijetnje demokratskom diskursu na internetskim platformama.

Trenutačno je EU na ove probleme odgovorila dobrovoljnim Kodeksom dobre prakse u suzbijanju dezinformacija i Kodeksom postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu, a mnoge države članice razvile su vlastite pristupe rješavanju dezinformacija i online uvredljivog govora.

Zastupnica Europskog parlamenta Sunčana Glavak (EPP) nedavno nam je odgovorila da kao članica Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (INGE), često raspravlja o načinima i preporukama kako pripremiti građane na rastuću prijetnju dezinformacija u digitalnoj sferi i kako ojačati njihovo kritičko razmišljanje kroz medijsku i digitalnu pismenost.

"Aktivno radim na borbi protiv dezinformacija i raspravljam o načinima kako jačanje medijske pismenosti može biti uspješan način zaštite od opasnosti koje se u njima kriju. Digitalne tehnologije imaju zaista nezamjenjivu korist u našim zajednicama, ali su, nažalost, stvorile forum za širenje svakakvih neprovjerenih i opasnih vijesti i dezinformacija", rekla je Glavak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. rujan 2022 09:30