Sve veći politički i financijski pritisak, uplitanje države, prijetnje i nadziranje negativno su utjecali na sektor masovnih medija u posljednjem desetljeću. Ionako nezavidnu situaciju samo je još dodatno pogoršala pandemija tijekom koje je borba protiv teorija zavjera, lažnih vijesti i dezinformacija postala sve teža.
Odbor Europskog parlamenta za kulturu i obrazovanje (CULT) održao je javnu raspravu o budućnosti medija i medijskog pluralizma u Europi s ciljem pronalaska rješenje za ova goruća pitanja.
Predsjednica Odbora, Sabine Verheyen (EPP), je prije predstavljanja gostiju panela rekla kako žele dobiti širi uvid u stanje slobode medija u Europi te da će se zaključci ovog saslušanja uvrstiti u izvješće Odbora CULT o europskim medijima u digitalnom desetljeću koje namjeravaju usvojiti u rujnu.
Tom Gibson iz američke neprofitne organizacije Odbor za zaštitu novinara na samom početku izlaganja oslikao je zabrinjavajuću situaciju u kojoj se nalazi novinari i novinarstvo.
"Širom Europe novinarima i drugim medijskim akterima se prijeti, uznemirava ih se, podvrgava nadzoru, zastrašuje, fizički napada i - iako rijetko, ali sve češće tijekom posljednjih godina – ubija ih se zbog njihovog profesionalnog rada. U mnogim državama članicama vidimo neprijateljsko okruženje za novinare", rekao je Gibson.
Demokracija ne može postojati bez novinara i novinarstva, podcrtao je Gibson, ali to ne smije ostati samo slovo na papiru.
Države članice moraju se zalagati za slobodu medija, surađivati s agencijama koje se bave javnim poretkom i nacionalnom sigurnošću i provoditi nacionalne akcijske planove za zaštitu novinara.
Gibson je pozvao na snažnu provedbu novog mehanizma vladavine prava EU-a i poručio Parlamentu da bi trebao poslati snažnu političku poruku da je zaštita novinara presudna.
"Ako smo zaista ambiciozni, mogli bismo zamisliti dan kada će institucije EU-a doista moći držati države članice odgovornima i tražiti od njih da poduzmu sve potrebne korake i mjere potrebne za zaštitu novinara", dodao je Gibson.
Zamjenik glavnog urednika poljskog tjednika Polityka, Łukasz Lipiński, opisao je situaciju slobode medija i pluralizma u istočnoj i srednjoj Europi kao "uhvaćenu između autoritarne moći i tehnoloških giganta".
Medijski sektor je taj koji će biti prvi, a možda i najdublje, "preoran" digitalizacijom, smatra Lipiński. Posljedice digitalne transformacije bit će - erodiran poslovni modeli, erodirana distribucija sadržaja, neusklađenost propisa i novi tehnološki divovi (npr. društvene mreže u kojima svatko može biti novinar ili nakladnik) s kojima će se trebati boriti za dio kolača.
Situacija nije bajna. U Poljskoj, Google i Facebook kontroliraju više od polovice digitalnog oglašivačkog tržišta (vrijednog milijun eura), nedavno je državna energetska kompanija preuzela nekoliko lokalnih medija, a priprema se i zakon koji bi trebao zabraniti vlasništvo nad medijskim kompanijama koje nisu iz EU-a i EEA.
Slično se događa i u Sloveniji, upozorio je novinar i direktor Europskog centra za slobodu medija, Lutz Kinkel.
"Nije tajna da sloboda tiska u državama članicama i zemljama pristupnicama iz istočne i srednje Europi opada", objasnio je Kinkel, „Glavni su uzroci državni akteri koji se ne pridržavaju europskih vrijednosti i propisa. Oni su često izvor teorija zavjere, osuđuju novinarstvo i time ugrožavaju pojedine novinare, posebno žene. Imam osjećaj da živimo u dvije stvarnosti: onoj na papiru i onoj u kojoj zapravo živimo".
Kinkel smatra da bi Europska unija trebala donijeti direktivu protiv SLAPP-a (strateška tužba protiv sudjelovanja javnosti). To su tužbe koje se koriste protiv novinara, odnosno kritičara vlasti, kako bi se ušutkalo.
Osim tužbi, protiv neovisnih medija se koristi tzv. "ekonomsko gušenje" – nesrazmjerno financiranje provladinih medija na štetu nezavisnih i sve češće "državne dezinformacije" koje podrazumijevaju upotrebu javnih medija kao propagandnih alata za vladajuću stranku, širenje lažnih informacija i dezinformacija, teorija zavjere o novinarima, neovisnim i stranim medijima.
Većina panelista pozvala je zastupnike da što prije donesu novi Europski zakon o slobodi medija, dok je predsjednik Europske novinarske federacije (EJF), Mogens Blicher Bjerregård, rekao da čak i najpošteniji tržišni mehanizmi nisu dovoljni za spas lokalnih medija.
"Golema je potreba za financijskom potporom neovisnim medijima. Treba podržati izgradnju kapaciteta za neovisne medije, podržati infrastrukturu koja stoji iza medija, povezati medijsku pismenost s podrškom za inovativne ideje, podržati startupove i zajamčiti pristojne radne uvjete novinarima", rekao je Bjerregård.
Hrvatski zastupnik Fred Matić (S&D) istaknuo je kako ne mogu raspravljati o medijskoj slobodi i medijskom pluralizmu bez da se ne pozabave pitanjem novinara i sustava unutar kojeg oni rade.
"Ovaj sistem i njegovi dionici često su izloženi različitim vanjskim i unutarnjim pritiscima koji ugrožavaju temeljne vrijednosti na kojima počivaju. Ti pritisci idu toliko daleko da čak ugrožavaju živote i zdravlje novinara koji imaju ogromnu vrijednost za europsku demokraciju. Osuđujemo takve oblike napada, kao i bilo koje druge pritiske, i izražavamo najdublju zahvalnost i političko obećanje – zajedno ćemo se zalagati za medijsku slobodu, pluralizam, radnička prava i za osobnu i profesionalnu sigurnost unutar sektora", rekao je Matić.
