Valter Flego
 Manuel Paljuh
VALTER FLEGO

‘Za Digitalnu Europu osigurali smo oko 7,5 milijardi eura‘

Unija je pred finalnim korakom za usvajanje programa Digitalna Europa, koji mladima, ali i svima drugima otvara nove prilike za inovacije i istraživanja
Piše: Bernard IvezićObjavljeno: 12. veljača 2021. 09:22

U digitalnom dobu više ne pobjeđuju veliki malene, već kreativni i brzi pobjeđuju zastarjele i spore te je zato nužno poticati izvrsnost, upozorava europarlamentarac Valter Flego. Dodaje da je to posebno važno poticati među mladima, koji najbolje prepoznaju potencijal inovacija i istraživanja. Flego je s Jutarnjim listom organizator Student DIGI Awardsa, izbora za najbolje mlade inovatore u Hrvatskoj. "Mladi imaju ideje, znanje i ambiciju, treba im samo pružiti priliku", kaže Flego. Ističe da to prepoznaje i Unija te je sad pred finalnim korakom za usvajanje programa Digitalna Europa, koji mladima, ali i svima drugima otvara nove prilike za inovacije i istraživanja.

Koji se to korak?

Sljedeći i posljednji korak je usvajanje dogovora koji su postigli Komisija, Vijeće i Parlament na plenarnoj sjednici. Očekujem i nadam se da će se to dogoditi sada, u veljači. Prošao sam kroz stotine razgovora i pregovora, tisuće stranica, amandmana i prijedloga, i zaista se jako veselim toj finalnoj potvrdi Parlamenta za jedan od 15 najvažnijih programa Europske unije.

Koliko na kraju novaca i za koja područja donosi program Digitalna Europa?

Dogovaranje finalnog budžeta uvijek je jedno od najzahtjevnijih tehničkih pitanja i vjerujte mi dugotrajan proces, a ja sam sretan što smo unatoč koronakrizi tu brojku uspjeli zadržati iznad 7 milijardi.

Konačni je iznos za DEP čak 7,5 milijardi eura, a tim će se novcima financirati pet glavnih područja DEP-a. To su superračunalstvo, umjetna inteligencija, kibersigurnost, napredne digitalne vještine i osiguravanje široke uporabe digitalnih tehnologija u gospodarstvu i društvu.

Treba napomenuti da je uz DEP digitalna komponenta zastupljena u brojnim drugim programima. Ugrubo oko 21 posto ukupnog proračuna namijenjeno je za digitalnu transformaciju u područjima obrazovanja, poslovanja, turizma, poljoprivrede, za Europu 4.0.

Da li je program Digitalna Europa obvezujuć za Hrvatsku?

Programi EU-a nisu zakonski obvezujući. To znači da ih države članice ne moraju pod svaku cijenu implementirati. Međutim, vidimo na primjeru članica koje uspješno koriste EU fondove, poput Češke, Poljske i Estonije, koliko oni mogu biti bitni za gospodarsku situaciju tih zemalja te njihov razvoj i napredak. Nas nažalost u pogledu EU fondova još uvijek najbolje opisuje riječ – neiskorištenost. Napomenuti ću također da nije sve ni u tome jesmo li iskoristili sva sredstva koja imamo na raspolaganju, još bitnije je na što smo ih utrošili i kakve smo rezultate postigli.

DEP otvara ogromne mogućnosti za digitalnu transformaciju naše ekonomije i društva. Europa nam nudi novce, velike novce, a na nama je koliko ćemo od tih novaca iskoristiti. To podrazumijeva ozbiljne operativne programe, game changer velike projekte i jasan strateški plan.

Zašto EU brine konkurencije iz SAD-a i Kine te to ističe kao glavni razlog za pokretane programa Digitalne Europe?

Europa zaostaje za vodećim svjetskim ekonomijama, SAD-om i Kinom. Usporedbom brojke novoosnovanih big-tech tvrtki u posljednjih desetak godina u Kini i SAD-u s onima u Europi, jasno je koliko zaostajemo. S druge strane udio 'digitala' u ukupnoj ekonomiji EU-a u proračunskom razdoblju 2021.-2027. je nikad veći, a DEP je prvi program financiranja namijenjen isključivo potpori digitalnoj transformaciji EU-a. To pokazuje da je Europa prepoznala krucijalnu važnost ulaganja u digitalnu transformaciju. Čak 30 posto ukupne potrošnje svakog programa ide za uključivanje klimatskih ciljeva, a stavka potrošnje za digitalnu transformaciju nalazi se u svim programima.

Može li program Digitalna Europa pomoći da se Hrvatska podigne na ljestvici konkurentnosti, jer naprednih tvrtki, poput Infobipa i Rimac Automobila, već imamo?

Digitalna transformacija Hrvatske može biti itekako značajna u izlazu iz ove krize, može nam uštedjeti vrijeme i novac. Prepreka tome je nedostatak strategije i sustavno ignoriranje inovacija i znanosti na nacionalnoj razini. Europski novac može i trebao bi biti itekako važan faktor našeg oporavka. Međutim, potrebna je aktivacija svih razina vlasti i ozbiljan pristup izradi operativnih programa. Začelje EU-a rezervirano je za one koji podcjenjuju važnost digitalizacije, a ja se zaista nadam da je Hrvatska naučila na greškama. Fondovi postaju generator razvoja onda kada stavimo naglasak na privatni sektor i one koji stvaraju dodatnu vrijednost. Onda nam se neće više događati da primjerice jedna Češka na milijun eura povučenih iz EU fondova otvori čak četiri puta više radnih mjesta nego Hrvatska, ili da jedna Hrvatska više uplati u Horizon program nego što iz njega povuče.

Koje je veće ovlasti dobio Europski parlament nad provođenjem programa Digitalna Europa u trijalogu Komisije, Vijeća i Parlamenta?

Na trijalogu smo raspravljali o neriješenim pitanjima DEP-a poput financiranja, kibersigurnosti i sudjelovanja trećih zemalja, ali i onih „škakljivijih“ političkih pitanja o trajanju i upravljanju programom. Na moje veliko zadovoljstvo, riješili smo sve kontroverzne stavke tako da nikakvog kašnjenja s programom neće biti, što je meni kao izvjestitelju posebno važno. Po završetku tog slavnog trijaloga, u roku smo postigli povijesni dogovor vrijedan 7,5 milijardi eura. I to je zaista velika pobjeda Parlamenta. Uspio sam se izboriti za veću kontrolu Parlamenta nad implementacijom uredbe, što znači da Komisija neće moći suštinski mijenjati uredbu bez prethodne suglasnosti Parlamenta, a ja ću kao izvjestitelj pratiti provedbu programa u narednim godinama što je velika prilika i za Hrvatsku.

Kakav je vaš prijedlog za oblikovanje novog zakonodavnog okvira za autonomnu vožnju?

Na plenarnoj u listopadu usvojeni su moji prijedlozi za oblikovanje novog zakonodavnog okvira o umjetnoj inteligenciji u prometu. Nekoliko sam mjeseci radio na tom prijedlogu, a priča je zaključena s čak 559 glasova ZA. Moj je prioritet od prvog do zadnjeg dana uvijek sigurna primjena novih tehnologija i sigurnost svih sudionika u prometu, poštivajući sva etička pravila i norme. A automatizirana vozila mogu znatno povećati upravo sigurnost na cestama i reducirati pogreške. Autonomnom vožnjom želimo i možemo spasiti živote, jer uzrok čak 95% prometnih nesreća ljudska je pogreška. Također, u Hrvatskoj imamo dvostruko vise smrtno stradalih na cestama u odnosu na ostatak EU. Uz to, možemo olakšati mobilnost ljudima s invaliditetom, stvarati nove održive poslovne modele te znatno manje zagađivati okoliš. I ne zaboravimo, govorimo o umjetnoj inteligenciji koja je usmjerena na čovjeka, koju je osmislio čovjek i čovjek je uvijek u središtu te priče.

Isticali ste da ste sa svojim prijedlogom regulative za autonomnu vožnju povezali tvrtku Rimac Automobili, Parlament i obrazovne institucije. Kako?

Rimac automobili primjer su tvrtke okrenute budućnosti s naglaskom na razvoju novih tehnologija, autonomne vožnje i električnih automobila i normalno je da pratimo jedni druge, te da izmjenjujemo iskustva. Kao i s ostalim gospodarstvenicima s čijim djelatnostima imam doticaj kroz odbore u čijem radu sudjelujem. Prilikom izrade prijedloga za oblikovanje novog zakonodavnog okvira za autonomnu vožnju oni su bili jedni od mnogih koji su doprinijeli svojim iskustvom i inputima. Od samog starta svog mandata potičem takozvani trijalog politike, znanstvene zajednice i privatnog sektora. Zato sam oformio suradnju i s riječkim i pulskim sveučilištima i kad god je to potrebno, konzultiram se s onima koji znaju više od mene.

Linker
22. travanj 2021 13:33