Budućnost Europske unije ovisi o njezinoj tehnološkoj snazi, posebice pristupu poluvodičima koji su ključni za gotovo sve, od pametnih telefona do električnih skutera, vlakova i tvornica, poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Predsjednica Komisije održala je govor o stanju Europske unije u Europskom parlamentu u Strasbourgu, tijekom kojeg se osvrnula na jedan od njezinih prioriteta – pretvaranje Europe u digitalni kontinent.
Von der Leyen istaknula je kako EU ulaže u mrežu 5G i razvoj digitalnih vještina koji su važni za jačanje tržišta. Međutim, kriza pandemije utjecala je na europsko gospodarstvo, povećala je dugove i nejednako utjecala na različite sektore rada.
"Komisija će stoga ponovno otvoriti raspravu o reviziji gospodarskog upravljanja. Cilj je izgraditi konsenzus o tome kako ćemo ići naprijed i to je važno učiniti prije 2023. godine", rekla je von der Leyen.
Na početku pandemije, EU je morala braniti jedinstveno tržište od pritisaka, fragmentacije i erozije. Za oporavak od krize, jedinstveno tržište je ključno zato što je pokretač novih radnih mjesta i konkurentnosti, što je iznimno važno na digitalnom zajedničkom tržištu.
"Napravili smo neke ambiciozne prijedloge prošle godine, poput zadržavanja mogućnosti kontrole najvećih platformi, jačanja demokratske odgovornosti tih platformi i poticanja inovacije i umjetne inteligencije. Digitalni sektor je područje na kojem se pobjeđuje ili pada", istaknula je von der Leyen.
Predsjednica je također govorila o važnosti poluvodiča, odnosno o njihovoj nestašici.
"Ne postoji digitalni razvoj bez mikročipova. I dok ovo govorim, naše proizvode linije rade s pola snage zbog toga što traje nedostatak poluvodiča i zato što je globalna potražnja porasla. Europa je promijenila svoj nabavni lanac. U ovom trenutku ovisimo o najsuvremenijim čipovima koji se proizvode u Aziji. To nije samo pitanje naše konkurentnosti, nego i naše porezne samostalnosti. Idemo uložiti sve naše snage kako bi se situacija popravila", kazala je von der Leyen.
Komisija bi uskoro trebala predstaviti novi zakon o čipovima na razini EU, a predsjednica Komisije pozvala je države članice na ujedinjavanje snaga kako bi EU postala lider u industriji poluvodiča.
"Objedinit ćemo naše kapacitete dizajna i testiranja, koordinirat ćemo nacionalno ulaganje na europskoj razini i stvoriti suvremeni europski ekosustav čipova koji uključuje proizvodnju, što će zajamčiti sigurnost nabave i omogućiti napredak", dodala je von der Leyen.
Predsjednica Komisije se u nekoliko navrata posebno osvrnula na važnost, ali i prijetnje koje nove tehnologije imaju za suvremeno društvo. Disruptivne tehnologije su, primjerice, pokazale na koji način se vlast može koristiti od strane subverzivnih skupina : "Ne morate više koristiti oružje, potreban vam je samo laptop da biste disruptivno djelovali, a da biste uništile izbore potreban vam je pametan telefon i internetska veza".
Bivša njemačka ministrica obrane, Ursula von der Leyen, smatra da zbog nedostatka političke volje Europa nije uspjela razviti zajednički europski obrambeni sustav. Ističe da se taj problem može riješiti tako što će države članice početi dijeliti podatke među sobom i poboljšati suradnju u sektoru obavještajnih službi; poboljšati interoperabilnost i ulagati u zajedničke europske platforme, dronove i borbene avione; te ulagati u kibernetičku sigurnost.
"Nemamo dovoljno resursa i moramo ujediniti naše snage. Trebali bismo postati vodeći u kibernetičkoj sigurnosti. U Europi moramo razvijati alate za kibernetičku obranu i zato nam treba europska obrambena kibernetička politika pod novim zakonskim dokumentom o kibernetičkoj otpornosti. Države članice moraju učiniti puno više, a to počinje od zajedničke procjene ugroza i zajedničkog pristupa u rješavanju ugroza. Došlo je vrijeme da se Europa podigne na novu razinu", rekla je von der Leyen dodavši da će tijekom francuskog predsjedanja Vijeća EU, s predsjednikom Macronom održati summit o europskoj obrani.
Na kraju je rekla da je jedna sloboda važna za sve druge slobode, a to je sloboda medija. Kazala je da se mnogi mediji i novinari napadaju samo zato što su radili svoj posao, a neki su i ubijeni.
"Zato Europa treba zakon koji će osigurati neovisnost i slobodu medija, a takav zakon ćemo predložiti sljedeće godine. Jer kada štitimo slobodu medija, tada štitimo i našu demokraciju", dodala je von der Leyen.
Godišnja rasprava o stanju Unije prilika je da europarlamentarci analiziraju rad i planove Komisije, ali i da predstave vlastite ideje te pomognu u usmjeravanju politika EU-a. Riječ je o plenarnoj raspravi kojom se promiče transparentnija i demokratskija Unija.
Zastupnica Europskog parlamenta Biljana Borzan (S&D) istaknula je da EU mora iskoristiti ovu priliku za razvijanje novih gospodarskih modela koji će stvoriti nova i održivija radna mjesta.
"Svaka kriza je i prilika, ali samo ako imamo hrabrosti za velike poteze", rekla je Borzan, "Velike multinacionalne kompanije poznate po kršenju prava svojih radnika, ali i naših prava, zgrnule su veliki novac. Neprihvatljivo je da digitalni divovi plaćaju višestruko manji postotak poreza nego mali i srednji poduzetnici. Moramo osigurati globalni odgovor kako bismo uništili porezne oaze. EU mora imati trajni financijski mehanizam za krize, treba napraviti reviziju pravila kako bi se smanjile razlike među državama članicama, među bogatima i siromašnima".
Europarlamentarac Karlo Ressler (EPP) upozorio je da EU mora postati otpornija i spremnija na izvanredne situacije.
"Europljani jasno podržavaju plan oporavka i to povjerenje ne smijemo shvatiti olako. Imamo dužnost pripremiti Europu za novu, digitalnu eru jer je to cilj nacionalnih planova oporavka i o tome u konačnici ovisi i naše mjesto u svijetu nakon pandemije", rekao je Ressler, dodavši da istodobno treba raditi na smanjivanju razlika unutar Europe.
