Digitalna transformacija je uz zelenu tranziciju jedan od prioriteta Europske nije. To je proces koji je složeniji od digitalizacije poslovanja, a uključuje novo promišljanje i promjenu tradicionalnih poslovnih modela te načina na koji se stvaraju nove vrijednosti.
U planu EU-a za gospodarski oporavak od država članica zahtijevalo se da namijene najmanje 20 posto sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost vrijednog 672,5 milijardi eura za digitalnu tranziciju. Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), višegodišnji financijski okvir (VFO) i drugi izvori financiranja alociraju više od 9,2 milijarde eura za projekte digitalne tranzicije hrvatskog javnog i privatnog poduzetništva.
Odgovore na pitanja poput "kako financirati digitalnu transformaciju poduzeća?" i "kako demistificirati izvore sufinanciranja digitalne i zelene tranzicije" pokušali su dati sugovornici webinara koje organizira digitalna platforma WOOM.zone.
Moderator webinara Vedran Antoljak otvorio je raspravu riječima kako je digitalna transformacija danas nužnost za sva poduzeća koja žele zadržati korak s tržištem i unaprijediti svakodnevno poslovanje. Direktorica tvrtke PJR Consulting, koja se bavi razvojem, provedbom i savjetovanjem o EU projektima, Ana Fresl, ističe kako hrvatska poduzeća sve više idu u digitalnu transformaciju neovisno o EU projektima.
- Međutim, po nekom našom iskustvu, poduzetnici koji su planirali ekspanziju i proširenje kapaciteta, u zadnjih nekoliko mjeseci odustaju od nje zbog značajnog porasta cijena radova. Očekujemo da će s vremenom doći do većeg interesa jer digitalna transformacija više nije nešto što se napravi samo jednom i onda si gotov. Mislim da će poduzeća itekako raditi na digitalnoj transformaciji kako svojim, tako i sredstvima EU fondova, ističe Ana Fresl.
Stručnjak Miroslav Kosović iz tvrtke Knot99 smatra da je još jedan od ključnih razloga zašto poduzetnici ne koriste maksimalno EU fondove sporost birokracije.
- Postoji neusklađena dinamika između brzine razvoja i realizacije planova poduzeća te s druge strane birokracije. Poduzetnici usporede vrijeme od najave natječaja i donošenja odluke o odabiru pobjednika te zaključe da je to njima presporo i ne isplati se. Drugi problem je percepcija skrivenog troška u donošenju odluka. Postoji diskrepancija između intenziteta iznosa potpore u odnosu na vrijeme koje potrošiš da bi proveo projekt. Zadnji problem koji bio naveo je šansa za ostvarivanje sredstava. Pisanje, provedba i priprema EU projekata nije lak posao i dolazi do situacije kad je jedan bod postane ključan između uspjeha i neuspjeha – ističe Kosović.
Jedan od ključnih EU programa koji je posebno usmjerenom na uvođenje tehnologije u poduzeća i kod građana je program Digitalna Europa, koji je Europski parlament usvojio u travnju 2021. Program je usmjeren na izgradnju strateških digitalnih kapaciteta i olakšavanja šire primjene digitalnih tehnologija. Uložit će se oko 7,5 milijardi eura u pet ključnih područja - superračunalstvo, AI, kibersigurnost, napredne digitalne vještine i osiguravanje široke uporabe digitalnih tehnologija u cijelom gospodarstvu i društvu.
Ana Fresl podsjeća da je drugi val poziva za ovaj program otvoren do 17. svibnja i ističe kako je to 'konkretna prilika koju bi poduzetnici trebali razmotriti'.
- Konkretnije tehnološki gledano, to su podatkovni prostor, blockchain infrastruktura, tečajevi i obuke za napredne digitalne vještine, pilot projekti za korištenje AI u borbi protiv kriminala, objekti za testiranje umjetne inteligencije i digitalna rješenja za bolje javne usluge. Program Digitalna Europa potiče daljnju izvrsnost u ovom području, a ne kupnju osnovne imovine. U većini ovih poziva treba imati nekoliko partnera iz različitih zemalja i kombinaciju više tvrtki, dodaje Fresl.
Direktorica tvrtke Avelant za poslovno i strateško savjetovanje, Ariana Vela, ističe kako su primarni izvori financiranja digitalne transformacije na koje hrvatska poduzeća mogu računati u sljedećih pet do sedam godina VFO i NPOO.
- NPOO je prvi koji će otvoriti konkretne pozive. On je već usvojen i objavljen i vidimo da se digitalna transformacija provlači kroz sve komponente. U komponenti gospodarstva postoje cijeli niz vaučera za digitalizaciju. Unutar drugih komponenta NPOO imamo malo manje direktnih grantova za poduzetnike i više prostora za njih kao za pružatelje usluga i dobavljače u postupcima sekundarnih nabava. U obrazovanju tako imamo digitalnu preobrazbu visokog obrazovanja, a u komponenti zdravstva segment e-zdravlja – objašnjava Vela.
Što se tiče VFO-a, postoje dva temelja operativna programa kroz koje se mogu financirati hardver, softver i sve naprednije tehnologije i projekti. Prvi je više namijenjen javnoj upravi i odnosi se na iskorištavanja koristi digitalizacije, vrijednosti od 8,7 milijardi kuna. Drugi se odnosi jačanje digitalne povezivosti, točnije na širokopojasnu infrastrukturu i mreže i vrijedi 1,2 milijarde kuna.
Međutim, Ana Fresl upozorava da niti jedan natječaj još nije objavljen, pa ni digitalni vaučeri koji su bili najavljeni još krajem godine, te predviđa da niti neće biti prije svibnja ove godine.
- Nitko u ovoj državi ne može sa sigurnošću reći kada će natječaji ići jer sve dosadašnje najave nisu bile točne. Zašto bi sada bilo drugačije? - kaže Fresl i dodaje da su razlozi kašnjenja pravni, tehnički i proceduralni.
- Priča se da bi prva bi trebala ići komercijalizacija i inovacija pa nakon toga bespovratne potpore za digitalizaciju i vaučeri. Ne bih očekivala prije svibnja niti jedan natječaj. Također, još nije objavljeno niti jedno javno savjetovanje koje doduše nije obavezno, ali je korisno – kaže Fresl.
Što se tiče digitalne transformacije, dva su osnovna natječaja namijenjena upravo tom području. Jedno su bespovratne potpore za digitalizaciju koje su, kako objašnjava Ana, namijenjene velikim tvrtkama. Drugo su vaučeri za poboljšanje digitalnih vještina, izradu strategije digitalne transformacije, digitalni marketing, kibernetičku otpornost i razvoj ili primjenu složenih digitalnih proizvoda ili usluga. Oko 800 vaučera bi trebalo biti dodijeljeno.
Za kraj, sudionici webinara dali su nekoliko savjeta poduzetnicima koji planiraju iskoristiti EU fondove za digitalnu transformaciju svog poslovanja.
Prva i najvažnija stvar koju svatko mora napraviti je odlučiti se u što želi ulagati, naglašavaju stručnjaci.
- Najvažnija stvar je pripremiti vaš plan ulaganja za sljedeće tri godine. Svaki će vas natječaj pitati koliko zaposlenih imate i koliki prihod imate 2027. godine. To nije pitanje, već i obećanje koje postaje ugovorna obveza i vraćate sredstva ako se obećanje nije ispunilo. Savjetujem vam i da budete malo hrabriji nego inače jer unatoč gospodarskim kretanjima, vjerojatno više neće biti toliko prilika koliko ih sada ima. Najbolje bi bilo da ne škrtarite sada i čekate neko drugo vrijeme kad ćete biti sigurni jer ovo je jedinstvena prilika. Već sada krenite u neke od aktivnosti i počnite na vrijeme pisati projekt. Za kraj, opskrbite se znanjem i stručnom pomoći jer nećete moći kroz sve to prolaziti sami – zaključuje Fresl.
