e vodič
mladi kroz e-galaksiju

Važnost sudjelovanja mladih u digitalnom popisivanju stanovništva

Mi smo jedna od rijetkih država EU koja nema registar stanovništva
Piše: Iva BadanjakObjavljeno: 13. rujan 2021. 14:20

Na prvi dan prvog digitalnog popisa stanovništva u Hrvatskoj, Mreža mladih Hrvatske prezentirala je vodič koji je pripremila kako bi mladima olakšala sudjelovanje u samopopisivanju.

Kristijan Orešković iz Mreže mladih Hrvatske izrazio je zadovoljstvo što Hrvatska po prvi puta provodi popisivanje stanovništva digitalnim načinom koji je potencijalno puno uspješniji i brži od tradicionalnog načina popisivanja.

"Online vodič 'Od e-Učenika do e-Građanina' smo predvidjeli svima onima koji rade s mladima i koji imaju priliku da mladima na neki način približe mogućnosti portala e-Građani. Ono što smo htjeli ovim vodičem poručiti je da svaka mlada osoba može pomoći ili biti referentna osoba koja će popisati cijelo kućanstvo", rekao je Orešković.

Prva faza, samopopisivanje, traje od 13. do 26. rujna. U tom razdoblju građani se mogu samostalno popisati kroz sustav e-Građani. Nakon toga, od 27. rujna popisivanje provode popisivači na terenu, osobnim intervjuom sa stanovništvom te uz pomoć prijenosnih računala.

Marko Boko iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj istaknuo je važnost sudjelovanja mladih u digitalnom popisivanju stanovništva.

"Ono što nas u EU parlamentu zanima su podaci. Zanimaju nas podaci zato što izravno i neizravno radimo s građanima. Građani su ti kojima mi na kraju dana moramo pristupiti, kojima moramo dati informacije, ali ih i poslušati. Podaci koje dobijemo kroz ovoj popis iskoristit ćemo za programske aktivnosti i kampanja, a koristit će nam i u novim europskim izborima za 2024. godinu", objasnio je Boko.

image
e vodič

Na predstavljanju vodiča, koje se održalo putem Zooma, nije se pojavio nijedan predstavnik Državnog zavoda za statistiku, tijela koje priprema, organizira i provodi popis stanovništva, kućanstva i stanova u Hrvatskoj.

Marko Kovačić s Instituta za društvena istraživanja apelirao je na Zavod da izradi registar stanovništva koje je, smatra, od izrazite važnosti za Hrvatsku.

"Iz znanstvene perspektive, popis stanovništva je apsolutno neprocjenjiv za kreiranje javnih politika i strateških usmjerenja. Ako želite kvalitetne javne politike, jako je važno imati kvalitetne podatke. Moramo znati koje su strukture i obilježja naše populacije i koliko ih imamo kako bismo mogli na kvalitetan način alocirati sredstva", rekao je Kovačić.

U Institutu za društvena istraživanja se nadaju da će se u Hrvatskoj uskoro krenuti u kreiranje registra stanovništva. Naime, mi smo jedna od rijetkih država EU koja nema registar stanovništva.

"Registar stanovništva znači da se podaci o stanovništvu ažuriraju svake godine", rekao je Kovačić, "Registar stanovništva je važan jer pomoću njega možemo na jednom mjestu imamo sve informacije i podatke koji opisuju stanovništvo. Taj je registar onda moguće povezati s različitim registrima umirovljenika, zdravstvenih osiguranja itd. U Hrvatskoj trenutačno imamo veći broj zdravstvenih osiguranja nego što imamo procijenjeni broj stanovništva. Razlog tomu je što nemamo registar stanovništva".

Osim toga, podace govori da pri popisu stanovništva tri posto stanovništva ostaje nepopisano. Kad bismo imali registar, to se ne bi događalo, smatra Kovačić.

Znanstvenik u Institutu za društvena istraživanja osvrnuo se i na činjenicu da u Hrvatskoj postoji diskrepancija između relativno visoke digitalne pismenosti i teškoća u popunjavanja IKT radnih mjesta. Naime istraživanje Eurostata pokazalo je da su mladi Hrvati digitalno najpismeniji u EU, ali domaća poduzeća imaju problema u popunjavanju takvih mjesta jer ukupnoj populaciji nedostaje digitalnih vještina.

Kovačić ističe da mladi Hrvati koji imaju potrebne digitalne vještine često odlaze u inozemstvo gdje su plaće i zaštita radničkih prava sigurniji nego u Hrvatskoj.

Pitanje je stoga mogu li se hrvatske IT kompanije nadmetati s uvjetima koji postoje u razvijenim državama. U tom smislu važno je, smatra mladi znanstvenik, otvoriti pitanje radničkih prava u Hrvatskoj.

Kovačić također ističe da bi mediji mogli 'pozitivnije pratiti' poduzetnički sektor i tako mladima predstaviti mogućnosti koje postoje u Hrvatskoj. Važno je također, smatra Kovačić, ostvariti snažniju komunikaciju s privatnim sektorom te, u konačnici, istražiti jesu li digitalne vještine koje Eurostat mjeri stvarno one koje su potrebne jednom kada učenici izađu na tržište rada. Ako tome nije tako, tada bi trebali pristupiti reviziji kurikuluma.

Linker
13. rujan 2021 15:52