KONFERENCIJA O MIGRACIJAMA I AZILU

‘Ušli smo u novu epohu europske povijesti gdje je teško planirati dugoročno‘

Konferencija je održana u organizaciji zastupnika u Europskom parlamentu Karla Resslera

Iris Goldner Lang, Karlo Ressler, Nejra Kadić Meškić i Gordan Akrap

 Iva Badanjak

U organizaciji zastupnika u Europskom parlamentu Karla Resslera i u suradnji s Europskim parlamentom održana je konferencija na temu “Europski pristup migracijama i azilu – na prekretnici”.

Prema procjeni Visokog povjereništva Ujedinjenih naroda za izbjeglice UNHCR, oko 3,3 milijuna izbjeglo je iz Ukrajine od početka invazije na tu zemlju, od kojih je u Hrvatsku dosad stiglo oko 7300. Europska unija i zemlje članice otvorile su svoje granice i za ljude iz trećih zemalja koji žive u Ukrajini i koji žele preko EU-a putovati u svoju domovinu. Po prvi puta će se u EU primijeniti i direktiva o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba, čime će se bez puno birokracije ukrajinskim izbjeglicama omogućiti boravak u EU do najviše tri godine.

Hoće li rat u Ukrajini brzo završiti mirovnim sporazumom ili će trajati godinama uz milijune novih izbjeglica? Je li Europa spremna za izbjegličke valove? Kako se ljudi integriraju u države u koje stignu? A kako Hrvatska štiti svoje granice? To su neka od pitanja na koja su odgovore pokušali dati eurozastupnik Ressler, Jean Monnet profesorica prava EU-a Iris Goldner Lang, direktorica Centra za kulturu dijaloga Nejra Kadić Meškić i predsjednik Instituta za istraživanje hibridnih sukoba Gordan Akrap.

Profesorica prava Iris Goldner Lang istaknula je kako europski sustav za migracije i azil nije dizajniran tako da može adekvatno podnijeti ono što se sada događa, zbog čega je Komisija predložila novi paket mjera za migracije i azil koji se sastoji od pet prijedloga uredaba i četiri neobvezujuća akta. Međutim, nijedna od tih mjera do sada nije usvojena zato što se države članice EU-a ne mogu dogovoriti oko ključne riječi 'solidarnost'.

"Tu se sada postavlja ključno pitanje - Jesmo li mi kao države jedne zajednice spremni podijeliti opterećenje i odgovornost koju imamo da malo olakšamo situaciju u graničnim državama članicama?", pita se Jean Monnet profesorica prava Europske unije, dodajući da je nedavna povijest pokazala da EU za to nije spremna.

"2015. godine donesena je odluka da se premjesti 100 tisuća izbjeglica iz Italije i Grčke u druge države kako bi se rasteretile vanjske države. Te odluke doživjele su potpuni fijasko. Nije premješteno niti jedna trećina predviđenih ljudi. Neke države poput Slovačke, Mađarske i Poljske odbile su premještati ikoga, pokrenuti su postupci pred sudom EU-a. Solidarnost je tada zakazala", rekla je Goldner Lang i dodala da je sada situacija drugačija jer države članice EU-a pokazuju solidarnost pred ukrajinskim izbjeglicama.

Predsjednik Instituta za istraživanje hibridnih sukoba Gordan Akrap vjeruje da smo bliže kraju rata u Ukrajini nego njegovom početku te ističe kako je Europa sada pokazala "snažno zajedništvo".

"Europa je naučila brojne lekcije iz dosadašnjih migrantskih valova. Na primjeru migrantskog vala kojim je predsjednik Lukašenko pokušao utjecati na baltičke države shvatili smo da se sve ilegalne migracije koriste kao jedan od vektora napada koji je dostupan u procesu hibridnih prijetnji. Europa je tada pokrenula brojne procese", kazao je Akrap.

Za razliku od migrantskih valova 2015. i 2016., kad su mnogi izbjegli ljudi bili muškarci, sada iz Ukrajine većinom bježe žene i djeca te je Akrap uvjeren da će time situacija biti znatno drugačija.

"Uvjeren sam da Ukrajinci snažno rade na stvaranju neovisnog identiteta. Trebat će vremena da se država obnovi. Ukrajina će biti jedno veliko gradilište i uvjeren sam da će to generirati brojna radna mjesta i investicije u gospodarstvo koje će zadržati stanovništvo kao motor i zamašnjak vraćanja Ukrajinu u stupnju koje je bilo", smatra Akrap.

Goldner Lang se slaže da je Europa "predivno reagirala" u vezi sa sadašnjom krizom, ali se postavlja pitanje zašto nije na sličan način reagirala 2015. i 2016. u situaciji sa sirijskim izbjeglicama.

"Jesmo li dvolični? Možda jesmo. Ne slažem se s tvrdnjom da će muškarci ostati u Ukrajini i raditi na njezinom obnavljanju. Vjerujem da će nakon žene i djeca u EU doći muškarci i trajno se tu zadržati. To nije dobro za Ukrajinu, ali je jako dobro za Europu", smatra profesorica prava.

Što se tiče Hrvatske, direktorica Centra za kulturu dijaloga Nejra Kadić Meškić ističe da njezino dosadašnje iskustvo s terena pokazuje da hrvatsko društvo teži toleranciji i interkulturnom društvu.

"Hrvatski model pokazuje dobre rezultate integracije i uključivanja izbjeglica u europsko društvo. No, nekada mi se čini da sve odrađuje Ministarstvo unutarnjih poslova. On odobrava međunarodnu zaštitu, ali nije jedino nadležno za procese integracije. Čini mi se da bi ministarstva poput obrazovanja, zdravstvene zaštite i uključivanja na tržište rada trebala imati veći angažman", ističe Kadić Meškić.

Eurozastupnik Karlo Ressler smatra da će u narednim mjesecima i godinama biti od iznimne važnosti pokazati "europsko jedinstvo".

"Ušli smo u novu epohu europske povijesti gdje je jako teško planirati dugoročno. Ali, što se tiče sustava migracija i azila, vjerujem da je ovo zadnja šansa da napravimo jedan zajednički, sveobuhvatni dogovor. Također, trebamo se okaniti naivnosti i biti spremni na neočekivane situacije u kojima će se autokratski režimi u blizini EU koristiti instrumentaliziranjem ljudi, kao što je to Turska činila s pritiscima izbjeglicama", rekao je Ressler.

Sudionicima se videopozivom javila i predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

"Ovaj rat sve je promijenio. Naš odgovor mora biti prikladan ozbiljnoj, stvarnoj i rastućoj prijetnji našoj kolektivnoj sigurnosti. Naš odgovor mora biti usmjeren na milijune Ukrajinaca koji ulaze u Europsku uniju tražeći zaštitu. U skladu s tim, moramo uložiti mnogo napora kako bismo ih zbrinuli, rekla je Metsola, dodavši da je cilj EU-a zaštita vanjskih granica.

"Korak smo do konačne odluke da Hrvatska postane punopravna članica Schengena", dodala je Metsola.

Također videovezom javio se povjerenik EK za europski način života Margaritis Schinas, koji je pozvao države članice na kompromis i prolazak balansa između solidarnosti i odgovornosti.

"Ako želimo biti jači i biti u stanju učinkovito reagirati na ove izazove, moramo pronaći politički konsenzus oko pakta o migracijama i azilu. To znači reformirati postojeća pravila o azilu kako bismo stvorili učinkovitu i humanu europsku politiku migracija koja će nam pružiti robusnije i modernije alate",

"Pozdravljam zaključke Vijeća o hrvatskoj spremnosti za Schengen. To sada zahtijeva brzo djelovanje. I želim biti vrlo jasan - Hrvatska pripada Schengen obitelji", kazao je Schinas.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. kolovoz 2022 02:34