‘U tech mogu ući i osobe koje nemaju stručno obrazovanje. Znanje je danas udaljeno samo jednim klikom miša‘

“Nekad imam osjećaj da je moj život niz slučajnih događaja pa sam se, eto, i u svijetu tehnologije našla - slučajno. Naime, još uvijek ne znam što želim biti kad odrastem pa valjda, sukladno tome, volim isprobavati nove stvari i suočavati se s novim izazovima. Tech je tako moja treća industrija u karijeri, nakon medija i digitalnog marketinga, a sve nakon diplome iz međunarodnog biznisa”.

Tako nam Hajdi Ćenan, suosnivačica AI startupa “airt” opisuje svoj ulazak u svijet tehnologije u kojem je se, kako kaže, ponajviše našla zahvaljujući dugogodišnjem poslovnom partneru Davoru Runji koji jest iz tog svijeta.

“Zagrebali smo područje umjetne inteligencije (AI) prije skoro 5 godina, dok smo još bili u agenciji Drap i, uvidjevši njen potencijal, odlučili se baviti samo tom tehnologijom. Naravno, u našem startupu Davor je zadužen za tehnički dio, dok se ja bavim ‘biznisom’. To ne znači, međutim, da ne znam apsolutno ništa o tehnologiji koju primjenjujemo pa čak i inoviramo”, kazuje Hajdi.

A koliko su već zagrebali područje umjetne inteligencije, pokazuje i prije nekoliko dana objavljena vijest da su predali patentnu prijavu za globalnu zaštitu tehnike dubokog učenja za primjenu na strukturiranim podacima.

Iznoseći svoje iskustvo, koje može dobro doći ženama koje žele zakoračiti u ovaj svijet, Hajdi Ćenan kazuje kako je stjecala nova, spefična znanja.

“Možda nikad programerke ili inženjerke od mene, ali u materiju sam svejedno morala ući. Isto kao što sam se nakon ulaska u digitalnu agenciju suočila prvi put s web i mobile developmentom i morala naučiti što je frontend, a što backend, sada sam morala naučiti što ova tehnologija jest, što može, ali i koja su joj ograničenja i prepreke. Drugim riječima, jedno 6 mjeseci sam slušala, zapisivala i bjesomučno tražila i gutala sve moguće i nemoguće članke i videa na tu temu. Život bi mi vjerojatno bio lakši da su već tada postojali tečajevi kao što su Elements of AI ili AI for everyone, ali svejedno su bili od koristi i kasnije i preporučam ih svakome tko se na bilo koji način želi baviti umjetnom inteligencijom”, ističe Hajdi.

I eto je danas, kao suosnivačice AI startupa, a također i potpredsjednice Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju (CroAI).

“Ono što ovime želim naglasiti jest da u tech mogu ući i osobe koje nemaju stručno obrazovanje. Znanje je danas dostupnije no ikada, udaljeno nam je jednim klikom miša, i više se ne očekuje od nas da smo u istoj tvrtki i industriji do kraja života. Dapače, za današnje klince i klinceze se očekuje da će tijekom života promijeniti 17 poslova kroz čak 5 različitih industrija. Znači, još me barem dvije čekaju”, kaže uz osmijeh.

“Poanta je da, ako sam ja mogla, može bilo tko. Može bilo koja žena, neovisno o tome je li tek na putu svoje karijere i baš se želi specijalizirati za tech ili već ima utakmica u nogama i želi se okušati u ovom području, primjerice, pokretanjem startupa. Nikad nije kasno”, naglašava.

Dodaje kako dapače zadnji podaci pokazuju da su najuspješniji osnivači(ce) tehnoloških startupa oni u dobi iznad 40 godina.

“Vjerujem da ta informacija ženama, koje su inače manje sklone riziku, može samo biti od koristi jer u nekom trenutku shvate da su skupile veliku količinu znanja i iskustva i da time itekako mogu pridonijeti”, kaže Hajdi.

U Europskoj uniji htjeli bi povećati broj žena u tehnološkim poduzećima. Poznato je da je (pre)malo žena u IT sektoru, a isto tako nema puno žena koje sudjeluju u vođenju tih tvrtki.

Žene sudjeluju u osnivanju samo 15 posto inovativnih poduzeća, a samo 6 posto takvih poduzeća osnivaju isključivo žene. Uz to, tvrtke koje vode žene prikupljaju manje poduzetničkog kapitala, uključujući ključna ulaganja u ranoj fazi. Isto tako iznosi koje prikupe obično su niži. Podaci Europske komisije pokazuju kako samo oko 5 posto poduzetničkog kapitala u Europi odlazi mješovitim timovima dok timovima žena ide tek 2 posto tog kapitala.

Europska komisija stoga je pokrenula inicijativu Women TechEU, novi program EU-a za potporu novoosnovanim tehnološkim poduzećima pod vodstvom žena koji će im pomoći da postanu predvodnici u području tehnologija budućnosti. Taj program dio je novog programa za inovacijske ekosustave Obzora Europa uz suradnju Europskog vijeća za inovacije (EIC).
Obzor Europa ključni je istraživački program, koji su zastupnici Europskog parlamenta odobrili krajem travnja, a jedan od njegova tri stupa je „Inovativna Europa” čiji je cilj Europu učiniti predvodnicom u inovacijama koje stvaraju nova tržišta.

I Hajdi Ćenan će se složiti da je potrebno što više žena u techu. Potrebno je, ističe, da pridonesu raznolikosti svojim perspektivama, iskustvima, (životnim) vještinama jer to samo pridonosi boljim rezultatima i uspjesima.

“To je vidljivo na svim razinama od, na primjer, toga da raznoliki timovi bolje rješavaju problem predrasuda (biasa) u algoritmima umjetne inteligencije, do općenito boljeg funkcioniranja kompanija u smislu povećanog angažmana djelatnika, njihove retencije te, naravno, profita. I ne samo to, benefiti su i dugoročni, žene u techu su inspiracija mladima, posebice djevojčicama koje se vide u tom području”, naglašava.

“Ako želimo graditi svijet u kojem su mogućnosti jednake za sve, to je potrebno i pokazati jer tako mijenjamo mindset koji je još uvriježen, a po kojem žene nisu dovoljno dobre ili sposobne za tehnologiju. I ovo je posebice kritično zbog činjenice da tehnološki sektor rapidno raste, a talenta koji treba zadovoljiti tu potražnju jednostavno nema dovoljno”, istaknula je također.

Dodaje kako joj se ipak čini da svijest o tome jača i promjene se događaju. Počinje primjećivati više žena u ulogama (su)osnivačica startupa i nada se da ćemo uskoro doći do trenutka kada to više neće biti nešto što upada u oči. Istodobno je veseli što se startup scena općenito pokrenula.

“Zadnjih godinu dana svjedočimo nevjerojatnim uspjesima naših firmi koje su, u biti, startupi. Naime, glavna razlika startupa u odnosu na ‘klasičnu’ tvrtku jest visoka skalabilnost. Drugim riječima, kreiranje ponude, uglavnom nekog tehnološkog proizvoda, koja se može vrlo brzo proširiti globalno. Tako su Infobip, Rimac, Nanobit, Microblink, Photomath… pokazali da se može uspjeti i odavde. Njima su trebale godine i godine za ‘prekonoćni’ uspjeh, ali su pokrenuli lavinu. Postali su novi uzor mladima, ohrabrili su mnoge da pokrenu svoje startupe i stvorili su momentum koji će im, nadam se, omogućiti i olakšano poslovanje i financiranje”, kazuje Hajdi Ćenan.

Činjenica je, ističe, da niti jedan od navedenih uspjeha nije nastao zbog povoljnih uvjeta za poslovanje i investicije u hrvatske startupe, već unatoč postojećoj situaciji.
“S druge strane, to samo dokazuje potencijal hrvatske startup scene koju je potrebno poticati kreiranjem povoljnih zakonodavnih okvira”, kaže.

Jedna od inicijativa koja bi pridonijela boljem startup ekosustavu jesu i porezne olakšice za poslovne anđele, fizičke osobe koje ulažu u startupe u njihovoj ranoj i najranjivijoj fazi. Udruga hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera CISEx u tome je posebno angažirana. Naša sugovornica objašnjava kako su startupi pokretači inovacija, što je prepoznala i Europska Unija.

“Drugim riječima, to inoviranje uglavnom znači da početci znače ulaganje u istraživanje i razvoj i da će prihodi doći tek kasnije, što znači da je potrebno pronaći financiranje za taj početak. Velika Britanija je taj problem riješila vrlo elegantno kroz svoju SEIS investicijsku shemu i danas je država s najvećim brojem jednoroga (trgovačkih startup društava u privatnom vlasništvu čija je vrijednost procijenjena na više od milijardu USD) u Europi; od ukupno 69 jednoroga, 27 ih je britanskih”, objašnjava Hajdi Ćenan.

Dodaje kako ovim pristupom fizičke osobe dobivaju mogućnost ulaganja u visokovrijedne tehnološke projekte koje razvijaju startupi u ranim fazama razvoja, pri čemu je rizik njihove investicije preveniran poreznim okvirom. Također, takvim fizičkim osobama omogućava se da, osim klasične štednje, diversificiraju svoja ulaganja te sudjeluju svojim sredstvima u razvoju gospodarstva.

S druge strane, samim startupima osigurava se siguran i dostupan izvor financiranja u tim ranim fazama razvoja kada im je otežan pristup klasičnim načinima financiranja te se time utječe na ukupnu poduzetničku klimu u društvu i osigurava se okolina koja potiče inovacije i otvaranje novih radnih mjesta. Time se, pojašnjava, podiže i ukupni razvoj i zrelost ekonomije na više razine kroz poticanje projekata koji osiguravaju i uvode primjenu novih tehnologija u skladu s globalnim trendovima.

“Rado bih nas vidjela kao predvodnike u ovome na razini EU. Naime, bilo mi je zanimljivo vidjeti da trava nije nužno zelenija u ostatku Unije koja sada ulaže napore postati globalni lider u inovacijama i koja je prepoznala da to može postići samo ako omogući startupima uvjete zbog kojih neće bježati u Ameriku. Jedan od tih uvjeta su upravo i ove porezne olakšice. Zašto ne bismo bili primjer drugima i prvi u implementaciji nečega što bi bilo multiplikator poboljšanja poduzetničke klime, financijske pismenosti građana te ukupno jačanja zrelosti gospodarstva?”, zaključuje Hajdi Ćenan koja u ime hrvatskih startupova kao potpredsjednica udruge CroAI sudjeluje u raspravama na razini EU kako bi zaživjele inicijative za izgradnju startup ekosustava.