Europska unija želi biti globalni lider u inovacijama, a startupi su pokretači inovacija. No, da bi ostali u Uniji, a ne odlazili van granica EU u potrazi za boljim uvjetima za rast i razvoj, nužno je izgraditi podupirući startup ekosustav zbog čega je pokrenuto više inicijativa, poput Startup deklaracije i drugih.
O tim EU inicijativima kako bi se pomoglo startupima pitali smo hrvatsku eurozastupnicu, SDP-ovu Romanu Jerković (S&D) koja je i članica Odbora za industriju, istraživanje i energetiku u Europskom parlamentu.
Na početku reći će kako je rasprava oko startupova, povećanja broja jednoroga te kako im osigurati potrebnu potporu u različitim fazama razvoja i realizacije njihovih idejnih projekata na dnevnom redu u Europskoj uniji dugi niz godina. Do sada je, kaže. objavljen respektabilan broj europskih inicijativa, strategija i komunikacija kojima se želi dodatno potaknuti startupove da svoje poslovanje grade, ali i da ga nastave razvijati u zemljama Unije nakon što stabiliziraju poslovanje.
-U Europi se suočavamo sa stvarnim problemom da mnogi startupovi, nakon što sazriju ili nakon što ih preuzme novi vlasnik, iz strateških razloga se odlučuju svoje poslovanje preseliti u zemlje poput Amerike gdje im se omogućava brži razvoj. Brži razvoj podrazumijeva lakši pristup velikom i dinamičnom tržištu kapitala, povoljniji porezni sustav, pravnu sigurnost, kvalificiranu radnu snagu te veliko tržište. Uz sve to, svakako i već dobro uhodani inovacijski ekosustavi, poput onog u Silicijskoj dolini ili u New Yorku, sa svojim globalno prepoznatljivim imidžem djeluju poput magneta i doprinose odluci o preseljenju poslovanja - kazuje Romana Jerković.
Dodaje kako je važnost takvih ekosustava kao temelja za razvoj inovacijskih sustava prepoznala i Europska unija, te je odlučeno da se širom EU-a uspostave tzv. centri za digitalne inovacije (Digital Innovation Hubs) čija će uloga kao one-stop-shopova biti pružanje potpore malim i srednjim poduzećima u iskorištavanju naprednih digitalnih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, kibernetičku sigurnost i digitalne vještine.
Njihove aktivnosti, pojašnjava, financirat će se iz Programa digitalna Europa i Europskog fonda za regionalni razvoj, a ulaganjem u DIH-ove Europa želi ulagati u povećanje regionalnih kapaciteta za digitalnim inovacijama i potaknuti transformaciju industrije, javnog sektora i društva.
-U Hrvatskoj, za sada, imamo 3 prijavljena centra koje vrše funkciju DIH-ova, u Rijeci, Zagrebu i Bjelovaru, no mislim da se o njima i dalje premalo zna i kako je potrebno poraditi na njihovoj vidljivosti u široj zajednici – ističe zastupnica Jerković.
Ono što ocjenjuje važnim i pozitivnim je da se je unatoč brojnim izazovima ipak uspjela osvijestiti važnost startupova za hrvatsko i europsko gospodarstvo, uključujući i potrebu za aktivnijim investiranjem u istraživanje i razvoj.
-Od izbijanja korona pandemije, jedna od ključnih debata unutar zadnjih godinu i pol dana unutar matičnog Odbora za industriju, energetiku i istraživanje bila je debata oko koncepta tehnološke autonomije i samodostatnosti. Za vrijeme pandemije postali smo bolno svjesni pretjerane ovisnosti o trećim zemljama, a upravo unutar tehnološkog sektora, i možda još farmaceutskog, je ta ovisnost najizraženija. U svijetu u kojem se odnos snaga između blokova učvršćuje, utrka za tehnološkom nadmoći i autonomijom u punom je zamahu. I dok smo u nekim prethodnim povijesnim etapama svjedočili utrci u naoružavanju, danas svjedočimo utrci tehnološkog razvoja i ovladavanja novim tehnologijama, poput umjetne inteligencije. Pobjednici tog procesa ubuduće će u velikoj mjeri diktirati geopolitički odnos snaga – naglašava Romana Jerković.
Porezne olakšice
Pitali smo je i o inicijativima koje su pokrenute u Hrvatskoj o davanju poreznih olakšica za poslovne anđele koji investiraju u startupove. Tako je Udruga hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera CISEx identificirala nekoliko ključnih reformi koje je nužno napraviti za novi iskorak razvoja IT-a, a posebno je u posljednje vrijeme angažirana na uvođenju poreznih olakšica za investicije u startupove koji su u pravilu rizični poduhvati. U najranijim fazama razvoja mnoge dobre ideje i uz najbolje zalaganje odličnih timova ne uspiju se realizirati, izjavili su nedavno u CISEx-u. Taj problem postoji u cijelom svijetu, ali postoje i rješenja koje su neke države uspješno provele promjenama zakona i poreznih okvira i time ojačale ekosustave. Jedna od najuspješnijih je Velika Britanija.
Što se tiče fiskalne politike kojom se uređuju i porezi, Romana Jerković kaže kako je ta politika u nadležnosti država članica.
-Europska unija nema direktnu nadležnost uređivati nacionalne porezne sustave, no kao i u nekim drugim područjima poput zdravstva, i u području poreza izražena je sve veća potreba za boljom koordinacijom između nacionalnih poreznih uprava. U tom smislu EU bi mogla izraditi smjernice, tj. preporuke kako urediti porezni sustav na način da stimulira i olakša poslovanje startupova, često se radi o poduzećima koje niz godina generiraju gubitke prije nego inicijalna zamisao postane proizvod ili usluga koja se može utržiti na tržištu i koja generira zaradu, tako da se u mnogočemu radi o nekonvencionalnim poduzećima koja zahtijevaju ipak nešto fleksibilniji okvir – kazuje zastupnica Jerković.
Dodaje kako postoji niz već provjerenih poreznih olakšica koje se mogu implementirati u Hrvatskoj već sutra, no za to je, kako naglašava, uz političku volju ipak potrebna i određena vizija kakvo to društvo želimo biti i kakve oblike industrije i poduzetništva želimo poticati.
-Primjera radi: u Estoniji su poduzeća oslobođena plaćanja poreza na dobit na zadržanu i reinvestiranu dobit, dok je kod nas slična porezna olakšica ukinuta prije koju godinu. Ukoliko se želimo bolje pozicionirati u odnosu na glavne konkurente u CEE regiji, ukoliko želimo stvoriti zakonodavni okvir koji je konkurentniji i privlačniji za investicije, Hrvatska svakako treba preispitati i relativno visoko porezno opterećenje radne snage u odnosu na nama usporedive države članice Unije - ističe Romana Jerković.
Pitali smo zastupnicu Jerković je li osobno angažirana u inicijativama kroz koje bi se pomoglo izgradnji ekosustava za startupove, te što Europski parlament može učiniti, a što države članice.
-Kada govorimo o davanju vjetra u leđa inovativnim poduzećima, konačan cilj svih mjera, bile one europske ili nacionalne, je učiniti zemlje Europske unije mjestom poželjnim za investicije odakle inovatori neće seliti svoje poslovanje na lokacije van EU-a nakon što se formiraju. Očito je da u ovome trenutku u Hrvatskoj sazrijeva jedna nova generacija poduzetnika čije je tržište zapravo cijeli svijet i koji su pronašli svoje tržišne niše u segmentima poslovanja koji izlaze izvan okvira djelovanja već dokazanih tržišnih lidera. Uz Rimca, dobar primjer za to je i Infobip koji nudi inovativna komunikacijska rješenja svojim klijentima, a koji je za sada jedini hrvatski jednorog. Za očekivati je da će i Rimac tijekom ove godine doseći procijenjenu vrijednost od 1 milijarde dolara čime će Hrvatska dobiti i svog drugog jednoroga – kazala je Romana Jerković.
-Mišljenja sam kako vrlo važan element u stvaranju pozitivnog poslovnog okruženja čine i brzina i kvaliteta komunikacije između javnih tijela sa građanima i poduzetnicima. U Hrvatskoj postoji posebno izražena potreba za daljnjom digitalizacijom javne uprave, a sve u svrhu pružanja boljih usluga građanima i poduzećima. Kako bismo povećali kapacitete društva i gospodarstva za digitalnu transformaciju, čvrsto sam uvjerena kako je digitalizacija javne uprave ključna mjera za stvaranje pretpostavki za digitalnu budućnost Hrvatske i Europske unije. Upravo zato me veseli to što sam imenovana glavnom izvjestiteljicom EP-a za prijedlog Europske komisije kojim će se uspostaviti novi europski okvir za digitalni identitet (eID) – odgovorila je također na naš upit.
Digitalni identitet
Pojasnila je i što misli pod novim okvirom za digitalnim identitetom (eID).
-Do nedavno je dokazivanje našeg identiteta bilo prilično jednostavan proces: gotovo svi imamo pristup nekom obliku fizičke identifikacije koji smo u stanju proizvesti po potrebi. Budući da se sve veći broj naših aktivnosti i života odvija putem interneta, dokazivanje tko smo postalo je sve složenije u digitalnom okruženju. Potvrđivanje identiteta online nešto je što većina nas mora raditi svakodnevno ili tjedno, no fizički dokumenti na koje se oslanjamo u svakodnevnom životu nisu velika pomoć u digitalnom svijetu – kaže zastupnica Jerković.
Dodaje kako je rezultat toga da je provjera digitalnog identiteta postao proces koji je često kompliciran i neučinkovit.
-Kada se prijavljuju za jednostavne usluge poput otvaranja računa na društvenim mrežama ili novog pružatelja usluga e-pošte, korisnici moraju popuniti niz online obrazaca sa dugim popisom traženih osobnih podataka kao što su ime, adresa e-pošte, datum rođenja, kućna adresa, telefonski broj i tako dalje. Učiniti to jednokratno ne bi predstavljalo preveliki problem, ali s toliko usluga kojima se danas pristupa putem interneta, korisnici su često primorani ispočetka ponavljati taj isti postupak unoseći iste podatke u desetke ili stotine različitih lokacija. Ne samo da je to frustrirajuće i neučinkovito, već sa sobom povlači i razne sigurnosne implikacije, poput potencijalno neovlaštenog pristupa i zlouporabe osobnih podataka – kazuje Romana Jerković.
Najjednostavnije rečeno, eID (elektronički identitet) možemo, pojašnjava nadalje, promatrati kao digitalni ekvivalent fizičkim oblicima identifikacije koje koristimo u stvarnom svijetu, samo što su daleko svestraniji i praktičniji.
-Slično kao i tradicionalna identifikacija, eID je skup provjerenih atributa koji se odnose na njegova nositelja. U samoj srži svih ovih pitanja leži jednostavan koncept: povjerenje. Povjerenje da smo ono za što kažemo da smo u digitalnom okruženju i povjerenje da su osobni podaci koje dijelimo s pružateljima usluga sigurni i zaštićeni od zlouporabe – ističe zastupnica Jerković.
Digitalne lisnice
Reći će i kako je cilj novog prijedloga putem tzv. lisnica za digitalni identitet (digital wallet) svim zainteresiranim stranama ponuditi jedinstvenu europsku aplikaciju koja će sadržavati osobne podatke korisnika i koja će se moći koristiti u prekograničnom kontekstu, dok ćemo istovremeno putem aplikacije osigurati najveću moguću razinu zaštite osobnih podataka. Sigurne i pouzdane usluge identifikacije iz ovog prijedloga građani će moći tako koristiti na dnevnoj bazi i u različite svrhe – bilo da se radi o podnošenju porezne prijave, pristupu elektroničkim zdravstvenim zapisima, otvaranja bankovnog računa ili upisivanja fakulteta.
Nadalje kazuje kako je istraživanje Komisije pokazalo kako samo 59 posto stanovnika EU-a ima pristup pouzdanim i sigurnim sustavima elektroničke identifikacije koje mogu koristiti u prekograničnom kontekstu. Izmjenama postojećeg zakonodavstva, cilj je omogućiti da najmanje 80 posto građana može koristiti digitalne lisnice za pristup ključnim javnim uslugama do 2030.
-Kako bi osigurali prihvaćanje lisnica za digitalni identitet, u izgradnji novog okvira za digitalnim identitetom ključno će biti zadobiti povjerenje građana u nove tehnologije. U radu na ovom prijedlogu moji prioriteti bit će modernizacija i digitalizacija javne uprave, povećanje povjerenja građana u nove tehnologije i korištenja eID-a u prekograničnom kontekstu, te na osiguravanju najviše moguće razine zaštite osobnih podataka. Zaključno, korištenjem elektroničkog identiteta želimo u potpunosti iskoristiti prilike koje digitalna transformacija javne uprave pruža kako bi našim građanima olakšali pristup javnim servisima, a poduzećima pojednostavili i ubrzali njihovo poslovanje - ističe europarlamentarka Romana Jerković.
