Ured Europskog parlamenta u Grčkoj održao je online seminar na temu obrane demokracije u EU od vanjskog uplitanja.
Webinar je organiziran povodom prošlotjednog usvajanja konačnog izvješća i završetka mandata posebnog odbora za vanjsko uplitanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (INGE).
Odbor za dezinformiranje i vanjsko uplitanje u EU organiziran je prije 18 mjeseci s ciljem procjene razine prijetnji stranih aktera na europske demokracije. Nakon održanih 50-ak sastanaka sa stručnjacima, usvojena je rezolucija u kojoj eurozastupnici zaključuju da su države članice nepripremljene i neosviještene o razmjerima vanjskog uplitanja te ne posjeduju sankcije za kažnjavanje organiziranog manipuliranja informacijama, prije sveg od strane Rusije i Kine.
Europarlamentarci su pozvali Komisiju i države članice EU-a da izrade zajedničku strategiju za suočavanje izazovom dezinformiranja, između ostaloga uvođenjem posebnih sankcija za sve aktere koji su povezani sa stranim upletanjem i s kampanjama dezinformiranja.
Europska komisija je 22. ožujka konačno i predložila nova pravila radi uvođenja zajedničkih mjera za kibersigurnost i sigurnost podataka u svim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije. Predloženom Uredbom o kibersigurnosti utvrdit će se okvir za upravljanje rizicima, opće upravljanje i kontrolu u području kibersigurnosti; osnovat će se Međuinstitucijski odbor za kibersigurnost; te proširiti mandat tima za hitne računalne intervencije (CERT-EU). Također, predloženom Uredbom o sigurnosti podataka Komisija želi utvrditi minimalni skup pravila i standarda u području sigurnosti podataka za sve institucije, tijela, urede i agencije Unije.
Isto tako, Vijeće je u utorak formalno odobrilo Strateški kompas, akcijski plan za jačanje sigurnosne i obrambene politike EU-a do 2030.
No, postavlja se pitanje mogu li ove inicijative uistinu osigurati kibersigurnost Europe.
Francuski zastupnik u EP-u Raphaël Glucksmann, koji je posljednjih godinu i pol dana bio na čelu INGE odbora, smatra kako je ruska invazija u Ukrajinu probudila Europu iz dubokog sna, te iako ima dobrih primjera država članica koje uspješno odgovaraju na pitanje kiberprijetnji, u cjelini Uniji nedostaje koherentnosti.
„Sada tek shvaćamo koliko smo bili u krivu. Mislili smo da više nemamo neprijatelja i da demokracija može preživjeti bez zaštite i obrane. Invazija na Ukrajinu nam je pokazala da imamo protivnika – Putinov režim. To nas je probudilo iz postmoderne kome u kojoj se EU nalazila”, priznao je Glucksmann.
Kao primjer zemlje u EU koja se uspješno borbi protiv kiberprijetnji, francuski parlamentarac ističe Estoniju, u kojoj postoji suradnja između civilnih društava, privatnog sektora i administrativnih jedinica.
Glucksmann je rekao kako se EU ne nalazi u ratu, ali se „moramo zapitati jesmo li u miru”. Zaključio je izlaganje tvrdnjom da je Unija u nekoj vrsti sivog prostora koji je opasan za demokratski sistem.
Voditelj strateškog komuniciranja u Europskoj službi za vanjsko djelovanje (EAAS), Lutz Guellner, pokušavao je objasniti važnost razlikovanja lažnih vijesti i dezinformacija s jedne strane i organiziranog manipuliranja informacijama s druge strane.
„To nije situacija u kojoj ljudi kritiziraju Zapad zato što imaju drugačija mišljenja, izražavaju vlastite stavove ili osjećaje. To je instrument koji je Rusija stvorila i usavršila prije mnogo godina i sada je smješten u samom središtu vojne operacije i koristi se sinkronizirano”, rekao je Guellner.
Takav instrument koordinarog manipuliranja informacijama je organiziran i financiran od strane države, a funkcionira kao strukturirana mreža, koja utječe na stvaranje određenih narativa ili jednostavno ima za cilj „zbunjivanje” ljudi. Ta mreža se sastoji od, objašnjava stručnjak, državne zajednice, news portala koji su povezani s ruskim tajnim službama pa sve do društvenih mreža.
„U Rusiji je gotovo potpuna cenzura na djelu i Rusi gotovo nemaju načina da pronađu balansirane ili točne informacije. Vlasti u potpunosti kontroliraju informacijski prostor”, kazao je Guellner.
Odgovarajući na pitanje novinara je li Unija ispravno reagirala kad je zabranila emitiranje Sputnika i Russia Today, čime su i nekolicina novinara u Grčkoj bili zahvaćeni jer su radili za lokalnu verziju tih medijskih kuća, zamjenica glasnogovornika Europskog parlamenta Delphine Colard je odgovorila kako to nije bila cenzura jer oni nisu bili mediji već propagandni alat ruske vlade. Dodala je i kako mediji imaju pravo osporiti taj potez te je podsjetila da RT trenutno osporava zabranu emitiranja na najvišem sudu EU-a.
