Pandemija koronavirusa ubrzala je digitalnu transformaciju, ali i ugrozila otprije narušeni društveni položaj žena.
Europska unija prošle je godine predstavila Strategiju za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020.-2025., a zastupnici Europskog parlamenta početkom ove godine zatražili da se politike podupru konkretnim mjerama.
Glavni ciljevi strategije su nulta tolerancija nasilja nad ženama, jednake plaće i uvjeti rada te prestanak diskriminacije žena pri imenovanju na vodeće pozicije.
Prema indeksu spolne ravnopravnosti, Hrvatska stoji lošije u odnosu na prosjek EU-a kada je riječ o spolnoj ravnopravnosti u posjedovanju novca, a također je izdvojena kao država članica u kojoj uvođenje rodnih kvota nije dovelo do smanjenja spolnih razlika na pozicijama odlučivanja u politici. Općenito, i dalje postoji veliki spolni nesrazmjer u STEM području.
Pitali smo hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu na koji način se zalažu da hrvatsko gospodarstvo i hrvatsko društvo u cjelini postane spolno ravnopravno.
Željana Zovko (EPP) smatra poražavajućom činjenicom da je broj žena zainteresiranih za sudjelovanje u digitalnom sektoru, bilo da je riječ o visokom obrazovanju, poslovima ili poduzetništvu, niži u odnosu na broj muškaraca.
"S druge strane, vidi se lagani napredak u osnovnim digitalnim vještinama, jaz se smanjio s 10,5% u 2015. na 7,7% u 2019. godini. Osim toga, razlike između muškaraca i žena na razini EU-a vidljive su i u zaradi, s obzirom na to da žene u ICT sektoru prosječno zarađuju 19% manje od muškaraca, dok u Hrvatskoj te razlike srećom skoro pa i nema", smatra Zovko.
Europska komisija je donijela strategiju za povećanje sudjelovanja žena u digitalnom sektoru, usredotočujući se na izazove povezane s digitalnim spolnim stereotipima, promicanje digitalnih vještina i obrazovanja te zagovaranje za više žena poduzetnica. Osim toga, sve države članice Europske unije potpisale su Deklaraciju o posvećenosti pitanju žena u digitalnom svijetu kojom se poziva na smanjenje tog jaza.
"U sklopu svog rada u Odboru za vanjske poslove sam kao izvjestiteljica u sjeni za izvješće o ravnopravnosti žena u vanjskoj politici naglasila važnu ulogu koje žene imaju u mirovnim procesima, diplomaciji i medijaciji kao i činjenicu da su manje zastupljene na višim pozicijama, a što je problem s kojim se susrećemo u svim sektorima. Trenutačno sam izvjestiteljica za mišljenje Odbora za vanjske poslove za Akcijski plan za spolnu ravnopravnost u kojem ću nastaviti svoj dosadašnji rad na jačanju uloge i prava žena u politici, vanjskim poslovima i diplomaciji, ali u svim sferama društva", odgovorila nam je Zovko.
Biljana Borzan, članica Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, ističe kako u svemu što radi, uvijek gleda rodnu dimenziju.
"U prošlom mandatu sam okupila udruge za rodnu ravnopravnost u zemljama Balkana i napisala prvo izvješće u Europskom parlamentu na tu temu nakon deset godina. I u Odboru za unutarnje tržište radim na jačanju prava žena, primjerice kroz pritisak da se više žena uključi u upravljačka tijela, ili pak da se smanji porez na menstrualne proizvode", ističe Borzan, "Što se tiče obrazovanja, već godinama je primjetno da žene u većem postotku završavaju fakultete, ali ih je manje zaposlenih, na vodećim pozicijama te imaju niža primanja i mirovine. U STEM području situacija u Hrvatskoj je čak bolja nego u dijelu EU, ali svejedno moramo i kao pojedinci i kao društvo više raditi na osnaživanju žena i stvaranju okruženja u kojem svatko može doseći svoj puni potencijal."
Zastupnica Sunčana Glavak, članica kluba europskih pučana, smatra da je postizanje ravnopravnosti spolova jedan od najvažnijih zadataka koje je potrebno riješiti u Europskoj uniji.
"Vjerujem da bi jedno rješenje moglo biti poticanje žena da igraju aktivnu i istaknutiju ulogu u sektoru digitalne tehnologije. Javni i privatni sektor i civilno društvo trebali bi usko surađivati na poboljšanju ravnopravnosti spolova u digitalnoj sferi. U svom parlamentarnom radu često govorim o internetskom nasilju i poteškoćama s kojima se žene suočavaju na mreži, poput prijetnji, uhođenja, zastrašivanja, objektivizacije i potkopavanja njihovog profesionalnog rada ili njihove prisutnosti u javnoj sferi. To često obeshrabruje žena da sudjeluju u važnim raspravama i bave se politikom, koja bi trebala arena za sve", objašnjava Glavak.
Zastupnica još ističe kako zbog razlike u plaćama između muškaraca i žena proizlazi da žene rade mjesec dana u godini besplatno. Uz to, strukturni je problem i postojanje takozvanih „ženskih zadataka“, kao što su rodiljni dopusti, skrb o starijima i kućanstvu, zbog kojih dugoročno pati njihov profesionalni razvoj, a u konačnici vodi i prema manjim mirovinama.
"Žene se suočavaju i sa staklenim stropovima, koji onemogućuju vertikalno napredovanje. To su izazovi koji nisu specifični samo za Hrvatsku, a u nekoj mjeri su čak i manje izraženi kod nas u odnosu na druge države članice. Primjerice, u Hrvatskoj su žene u prosjeku 11% manje plaćene od muškaraca za isti posao, dok je na razni EU taj prosjek 14%, a u Estoniji, Latviji, Njemačkoj i Austriji on prelazi 19%", dodaje Glavak.
Predrag Fred Matić (S&D), izvjestitelj EP-a za stanje seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava i zamjenski član u Odboru za ženska prava i jednakost spolova, smatra kako ne možemo biti zadovoljni hrvatskim rezultatima po pitanju rodne ravnopravnosti.
„Indeks rodne ravnopravnosti pokazuje da još uvijek zaostajemo i time ne možemo biti zadovoljni. Kada govorimo o pozicijama odlučivanja u politici odnosno o kvotnom sustavu očito je da ne postiže efekt koji želimo. U tom smislu pomake vidim unutar stranaka. U slučaju SDP-a, posljednji unutarstranački izbori održali se po principu rodnog pariteta (ZIP sustav) za izbore članica/članova tijela stranke. Mislim da je to dobar put i samo jedan od primjera koji se može prenijeti u čitavi javni prostor," ističe Fred Matić, "Smanjenje rodnih razlika u STEM području dovodi do velikih benefita društva, od povećanja zaposlenosti i produktivnosti žena, smanjenju profesionalne segregacije i u konačnici brisanju jaza u plaćama i mirovinama kao pretpostavkama za siromaštvo. Istraživanje Europskog instituta za rodne ravnopravnost daje konkretne podatke i jasno daje do znanja da uklanjanje rodnog jaza u STEM-u bi povećalo BDP EU za 2,2% do 3,0% po stanovniku u 2050. godini, što je povećanje od 610 do 820 milijardi eura. Da bismo postigli cilj pametnog, održivog i uključivog rasta, Europska unija kao i zemlje članice rodnu ravnopravnost moraju imati u središtu svake razvojne strategije.”
Zastupnik Tomislav Sokol (EPP) prepoznaju činjenicu da žene u EU u prosjeku zarade skoro 15% manje po satu od muškaraca, a ističe da je u Hrvatskoj ta razlika iznosi 10,5%.
"U tom dijelu, Hrvatska je bolja od europskog prosjeka. Međutim činjenica je da razlike u plaći temeljene na spolu i dalje postoje i to je društvena anomalija koju treba adekvatno riješiti. Digitalnu transformaciju vidim i kao priliku da napravimo daljnji iskorak u odnosu na ravnopravnost žena i muškaraca. Zalažem se za nove metode rada od kuće kojima je cilj uravnotežiti poslovni i privatni život. Osim toga, ukazujem i na potrebnu rješavanja nasilja kojem su žene izložene na internetu, posebno u doba pandemije”, dodaje Sokol.
