U EU parlamentu započeta je rasprava o čipovima. Cilj je povećati proizvodnju diljem Unije

Odbori Europskog parlamenta započeli su raspravu o strateškom Aktu o čipovima, kojim se nastoji povećati proizvodnja čipova diljem Unije, kao odgovor na rastuću potražnju za poluvodičima, te smanjiti ovisnost o dobavljačima izvan Europe.

Europska komisija je početkom veljače predstavila prijedlog Akta, koji uključuje udvostručenje tržišnog udjela EU-a u globalnim poluvodičima na 20%do 2030. godine. Ukupna ulaganja trebala bi doseći 43 milijarde eura.

Plan Europske komisije da privremeno smanji proračun programa za istraživanje i inovacije Obzor Europe za 400 milijuna eura, kako bi pomogla financirati razvoj poluvodiča diljem kontinenta, izazvala je zabrinutosti u Bruxellesu. Glavni tajnik Lige europskih istraživačkih sveučilišta (LERU) Kurt Deketelaere komentirao je za Times Higher Education da je takvo preusmjeravanje novca "apsolutno problematično".

"Ako gospodin Breton želi pod svaku cijenu imati europski zakon o čipsu, mora ga moći sam platiti. Možda može otići u Europsku obrambenu agenciju i tamo tražiti novac", predložio je Deketelaere.

Pregovore o Aktu o čipovima vodit će rumunjski eurozastupnika iz Kluba zastupnika socijaldemokrata, Dan Nica.

"Kao izvjestitelj za Akt o čipovima uistinu vjerujem da će ovaj zakon ojačati tehnološko vodstvo Europe duž cijelog vrijednosnog lanca. Investicija od 43 milijarde eura zvuči kao pristojan iznos, ali moramo imati na umu da su naši glavni partneri u isto vrijeme i naši glavni konkurenti. SAD je već osigurala 52 milijardi dolara za čipove, a ulaganje Kine će do 2026. prijeći iznos od 150 milijardi dolara. Morat ćemo raditi snažno i brzo na ovom prijedlogu jer se radi o budućnosti EU, budućnosti industrije i visoke tehnologije u cjelini", kazao je Nica tijekom rasprave.

Stajalište odbora Europskog parlamenta za proračun oblikovat će zastupnik Karlo Ressler, koji je pozdravio zakonodavnu inicijativu, ali i upozorio da ona ne bi smjela dovesti do smanjenja ulaganja kroz postojeće programe poput Obzor Europa ili Digitalna Europa.

"U novoj neizvjesnoj epohi dramatičnih geopolitičkih promjena važnije je nego ikada da Europa ojača svoju otpornost i stratešku autonomiju, gdje god je to moguće. Europa se mora riješiti svoje ovisnosti i ranjivosti na području opskrbe čipovima. Ideja koordiniranog europskog plana je da se zajedničkim sredstvima potakne istraživanje i proizvodnja čipova u Europi s ciljem jačanja našeg digitalnog suvereniteta i gospodarskog te tehnološkog razvoja", naglasio je Ressler.

Podsjetimo, pandemija covid-19 otkrila je dugogodišnje ranjivosti u globalnim lancima opskrbe, a očekuje se da će se nestašica poluvodiča nastaviti tijekom 2022. Studija slučaja EP-a ukazuje na to što se može očekivati u godinama koje dolaze u smislu nestašica koje usporavaju proizvodnju i oporavak, uzrokuju porast troškova i viših cijena za potrošače, te usporavaju tempo oporavka u Europi.