U drugoj polovici 2020. godine prosječne cijene električne energije za kućanstva u Europskoj uniji (EU) neznatno su se smanjile u usporedbi s drugom polovicom 2019., sa 21,7 eura za 100 kWh na 21,3 eura za 100 kWh, objavio je u ponedjeljak Eurostat, središnji europski statistički ured.
Također, u istom razdoblju lagano su se smanjile prosječne cijene plina u EU te iznose 7 eura za 100 kWh.
Što se tiče računa za električnu energiju, u kućanstvima u drugom dijelu prošle godine, 40 posto činili su porezi i nameti dok je u računima za plin taj udio iznosio 32 posto.
U drugom polugodištu 2020., u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, cijene električne energije za kućanstava pale su u 14 država članica EU.
Najveći pad cijena električne energije kućanstava (izražen u nacionalnim valutama) zabilježen je u Nizozemskoj (-33,8 posto), slijede Cipar (-24,1 posto) i Švedska (-17,2 posto).
S druge strane, najveći porast cijena zabilježen je u Luksemburgu (+ 10,3%), te Poljskoj (+ 9,7%) i Slovačkoj (+ 8,8%). Troškovi energije bili su glavni pokretač rasta cijena.
Izražene u eurima, prosječne cijene električne energije kućanstava u drugoj polovici 2020. bile su najniže u Bugarskoj (9,8 eura za 100 kWh), Mađarskoj (10,1 eura) i Estoniji (12,9 eura), a najviše u Njemačkoj (30,1 eura), Danskoj (28,2 eura) ) i Belgije (27 eura). Dodajmo kako je u Hrvatskoj ta cijena 13,07 eura za 100 kWh.
Cijene plina pale su u 21 od 24 države članice EU, koje izvještavaju o cijenama prirodnog plina u sektoru kućanstava, između druge polovice 2019. i druge polovice 2020.
Najveći pad cijena plina za kućanstva (izražen u nacionalnim valutama) zabilježen je u Litvi (-27,3 posto), slijede Bugarska (-21,2 posto) i Latvija (-20,2 posto). Smanjenje poreza i troškova energije najviše su doveli do pada cijena u Litvi i Bugarskoj. Troškovi energije bili su glavni čimbenik u Latviji. Istodobno, najveći porast zabilježen je u Njemačkoj (+ 5,4 posto), te Nizozemskoj (+ 4,7 posto) i Portugalu (+ 0,9 posto). Povećanje poreza uglavnom je utjecalo na porast cijena u Nizozemskoj dok su troškovi energije bili glavni pokretač rasta u Njemačkoj. Obje su komponente utjecale na povećanje cijena u Portugalu.
Izražene u eurima, prosječne cijene plina za kućanstva u drugoj polovici 2020. godine bile su najniže u Latviji (2,8 eura za 100 kWh), Litvi (3,0 eura) i Mađarskoj (3,1 eura), a najviše u Nizozemskoj (10,1 eura), Italiji (eura 9,0) i Španjolskoj (8,9 eura), navedeno je u informaciji Eurostata.
Podsjetimo, još od 1996. u Europskoj uniji donose se mjere kojima se želi izgraditi konkurentnije, fleksibilnije i nediskriminirajuće tržište električne energije usmjereno na potrošače, s tržišno utemeljenim cijenama opskrbe. Kako je istaknuto i na stranicama Europskog parlamenta, tim mjerama se jačaju i povećavaju prava pojedinačnih potrošača i energetskih zajednica, rješava energetsko siromaštvo, pojašnjavaju uloge i odgovornosti tržišnih sudionika i regulatora, rješava problem sigurnosti opskrbe električnom energijom, plinom i naftom te potiče razvoj transeuropskih mreža za prijenos električne energije i plina.
U Hrvatskoj do 2. svibnja 2021. traje javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga o Zakonu tržišta električne energije, koji se usklađuje s europskom pravnom stečevinom, konkretno Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije.
Novim zakonom, kako navodi predlagatelj, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, pojačavaju se odredbe o zaštiti potrošača s ciljem stvaranja integriranih, konkurentnih, fleksibilnih, poštenih i transparentnih tržišta električne energije koja se primjenjuju u cijeloj Europskoj uniji, a koja su orijentirana na krajnje kupce, te se osiguravaju principi za formiranje prihvatljive i transparentne cijene i troškove električne energije za krajnje kupce, visok stupanj sigurnosti opskrbe i neometan prijelaz na održivi energetski sustav s niskom razinom emisije ugljika.
