‘Treba pomoći mladima da savladaju strah od programiranja, računala i novih tehnologija‘

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je raspravu na temu mladih i budućnosti IT industrije u sklopu Konferencije o budućnosti Europe.

U edukativno-informativnom turističkom centru mladih Stara Pekara u Osijeku okupljeni sudionici, kao i oni koji su panel pratili putem online komunikacijskih kanala, upoznali su se s potencijalima IT industrije u transformiranju hrvatskog gospodarstva.

Zastupnica Sunčana Glavak se okupljenima javila putem videoveze i podsjetila ih na cilj Europske unije da do 2030. godine barem 80% ljudi u EU-u ima osnovne digitalne vještine.

"Europa je pred ovu novu generacija stavila šansu da se stari kontinent preoblikuje. Kako će Hrvatska i druge članice to iskoristiti, ovisi o nama samima", rekla je Glavak.

Eurozastupnica je predložila jačanje ulaganja u digitalnu medijsku pismenost mladih i poticanje kritičkog razmišljanja.

Eurozastupnik Karlo Ressler poslužio se riječima direktora Googlea pa je rekao da će transformacija gospodarstva koja je pred nama u sljedeća dva desetljeća biti značajnija za društvo od izuma struje ili vatre.

"Uistinu vjerujem u to i mislim da nema razloga da Osijek i Hrvatska ne nastave smjerom kojim su krenuli. Mi smo možda relativno mali u odnosu na neke druge države članice EU-a, ali već smo sada u osmoj godini članstva pokazali da možemo biti konkurentni i uspješni", smatra Ressler.

Inženjerka računarstva sa Sveučilišta u Osijeku Valentina Gotal predlaže da se u Osijeku organizira što više STEM radionica na kojima bi mladi koji završaju srednjoškolsko ili osnovnoškolsko obrazovanje mogli pitati sve što iz zanima i isprobati praktičan rad u STEM području.

Jedno od takvih mjesta je udruga Osijek Software Cityja. Predstavnik udruge Ivan Ostheimer rekao je da se radi o inicijativi koja mladima predstavlja IT industriju na pristupačan način.

"Osijek Software City ima cilj pomoći mladima da savladaju strah od programiranja, računala i novih tehnologija te im pokazati da se radi o području u kojem se svatko može 'pronaći'. Pozivamo mlade da nam se jave sa svim pitanjima i nedoumicama koje možda imaju", rekao je Ostheimer.

Predsjednik saborskog Odbora za regionalni razvoj i fondove EU-a Marko Pavić podsjetio je da Hrvatska u narednih deset godina na raspolaganju ima 24,5 milijardi eura iz europskog proračuna te paketa oporavka i otpornosti. Rekao je da se nada da će se kroz korištenje tog novca mladima osigurati mogućnost ostanka u Hrvatskoj, među ostalim i kroz njihovo uključivanje u IT industriju.

Profesor na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Sveučilišta u Osijeku Robert Cupec upozorio je kako trenutačno Hrvatska izdvaja samo 1 posto BDP-a u istraživanje i razvoj, dok je prosjek EU-a 2 posto. Bez odgovarajućih financijskih sredstava ne može doći do napretka.

Uvodne riječi uputili su gradonačelnik Osijeka Ivan Radić, prorektorica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Loretana Farkaš i zamjenik osječko-baranjskog župana Josip Miletić koji je podcrtao da su za budućnost i razvoj Slavonije ključni ljudi: „Cilj je da se iz Osijeka razvija čitava županija jer koliko je jak Osijek, bit će jaka i Slavonija.“

Konferencija o budućnosti Europe paneuropski je demokratski projekt tijekom kojeg građani po prvi puta imaju priliku odlučivati u kojem smjeru i kako bi se EU trebala razvijati. Konferencija se sastoji od niza javnih rasprava koje pružaju platformu za iznošenje ideja i izradu prijedloga za reformu i buduće politike EU-a.

Prije Osijeka i panela o budućnosti IT industrije, u Dubrovniku je u suradnji s tamošnjim sveučilištem održana rasprava o održivom turizmu, u Rijeci u partnerstvu s riječkim sveučilištem rasprava o budućnosti kulture, a u Puli zajedno s pulskim sveučilištem rasprava o obrazovanju.

Konferencije će se još održati u Zadru (budućnost Mediterana), Splitu (budućnost rada, digitalni nomadi), Slavonskom Brodu (tech budućnost zelene poljoprivrede), Varaždinu (poduzetništvo), Zagrebu (javno zdravlje) i Čakovcu (budućnost medija u društvu).