Hajdi Ćenan
 Privatna arhiva
AI Landscape 2.0

Stanje AI scene u Hrvatskoj: 115 startupova privukli pet milijardi kuna investicija

Nakon Zagreba, najveći broj startupova ima sjedište u Splitu, Lipiku, Osijeku i Rijeci
Piše: Iva BadanjakObjavljeno: 15. listopad 2021. 16:50

Potpredsjednica hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju CroAI, Hajdi Ćenan, premijerno je predstavila novi krajolik umjetne inteligencije u Hrvatskoj AI Landscape 2.0. tijekom prvog dana konferencije AI2Future u Zagrebu.

Rezultati opsežnog istraživanja pokazuju da Hrvatska doživljava pravi procvat startupova koji se bave umjetnom inteligencijom.

U proteklih godinu dana osnovano je čak 43 novih AI startupova u Hrvatskoj, što je povećanje od 60 posto u odnosu na 2020.

Prošle je godine krajolik umjetne inteligencije u Hrvatskoj činilo ukupno 170 kompanija, startupa i organizacija, a ove godine njih čak 330.

Povećanje broja startupova prati i povećanje ulaganja. Tako su prošle godine startupovi uprihodili oko 3,5 milijarde kuna, dok je ove godine iznos investicija premašio pet milijardi kuna.

Više od 60% kapitala je domaći kapital, dok je udio stranog kapitala 11%, a 27% ima mješovite izvore financiranja.

Prevladava privatni kapital (81%), a hrvatska AI scena svoju povezanost s inozemstvom bazira većinom na networkingu (udruge, klasteri) i međunarodnim suradnjama.

Analiza je pokazala da startupovi korisnike najviše pronalaze u IT sektoru, a potom u sektoru telekomunikacija, e-trgovini i bankarstvu.

Kao što se i očekivalo s obzirom na to da je Hrvatska članica Europske unije, najviše proizvoda, usluga i rješenja plasira se na tržište EU-a (65%), a slijede Sjeverna Amerika sa 27% te srednja i istočna Europa s 24% udjela.

Kreiranjem AI Landscapea, provođenjem analize tržišta umjetne inteligencije te predlaganjem smjernica Europskoj komisiji vezano uz regulativu umjetne inteligencije, CroAI radi na tome da pozicionira Hrvatsku kao AI silu Europe.

image
Konferencija o umjetnoj inteligenciji Al2future 2021.
Ranko Suvar/Cropix

„Ako ne znaš tko si, tada ne možeš znati kamo ideš. To je ideja koja stoji iza ove analize. Htjeli smo vidjeti tko smo, gdje stojimo na AI mapi i kamo želimo ići“ kazala je Ćenan.

Ove godine analizi se pridružila CroAI članica, tvrtka Cohres, koja ima ekspertizu u investicijskom istraživanju. Istraživači iz Cohresa su tako osim otkrivanja o tome koliko i kako posluju AI startupovi u Hrvatskoj, otkrili i koje su to prilike i izazovi s kojima se domaće razvojne tvrtke suočavaju.

Kao i prošle godine, najveći dio startupa je lociran u Zagrebu, ali je dobra vijest što raste broj startupova sa sjedištem izvan metropole- najviše u Splitu, Lipiku, Osijeku i Rijeci.

Također, analiza je pokazala i da postoji značajan prostor za poboljšanje suradnje sa sveučilištima i akademskom zajednicom jer je 42% anketiranih startupova reklo da ne surađuje s akademskom zajednicom.

Što se tiče prilika, treba istaknuti da, iako postoji mali rast, i dalje je značajno malo žena pokretačica AI startupova.

U odnosu na 2020. godinu udio žena osnivačica startupova porasta je s 15% na 17% u 2021. godini.

„Nadam se da ćemo sljedeće godine doći bar do 20 posto. Žene i djevojke - i vi možete postati pokretačice AI startupa iako nemate tehnološko predznanje. Ja sam živući dokaz tome“, poručila je Hajdi koja sebe često naziva non-tech osobom u tech svijetu.

Iako nisu pokretačice, dobra je vijest što su žene integralni dio AI tima kod 50% ispitanika.

Kao izazove startupovi ističu da im je teško pronaći AI stručnjake (64,52%), AI prodavače (61,29%) i zaposlenike u inozemstvu (50%). U 92% slučajeva talente pronalaze putem networkinga, a više od polovice se oslanja na oglase za posao (53%) i sveučilišta (52%).

„U proteklih godinu dana došlo je do zanimljivog rasta na hrvatskoj AI sceni. Bilježimo bum AI startupova. Vrlo sam optimistična i nadam se da ćemo sljedeće godine imati još više AI startupova. Ovaj rast je također dokaz da su inicijative o AI-ju, poput Elements of AI, doprinijele većem stvaranju i prihvaćanju AI projekata. Slično kao što je Estonija doživjela sa Skypeom, tako primjećujemo i da postoji zamah na hrvatskoj AI i generalno startup sceni s našim jednorozima. Zadržimo taj momentum“, poručila je Ćenan.

Dodajmo još kako je digitalna transformacija jedan od glavnih prioriteta Europske unije u narednom desetljeću. Europska strategija za digitalnu budućnost leži u tehnologiji koja je u interesu građana, pravednom gospodarstvu koje potiče tržišno natjecanje i u otvorenom, demokratskom i održivom društvu. Europski parlament prepoznao je umjetnu inteligenciju kao tehnologiju koja će brzo razvija i koja će preoblikovati milijune poslova u EU, a eurozastupnici su u izvješću o umjetnoj inteligenciji u obrazovnom, kulturnom i audiovizualnom sektoru zaključili da će nedovoljno ulaganje u umjetnu inteligenciju vjerojatno imati utjecaj na konkurentnost Unije u svim sektorima.

Linker
22. listopad 2021 01:58