Nakon poprilično tmurnog desetljeća koje je pokrenula globalna financijska kriza, vjetrovi optimizma ponovno pušu u domaćoj građevinskoj industriji. Taj sektor, koji je na vrhuncu 2008. godine generirao 7,2 posto domaćeg BDP-a, nakon urušavanja u prvoj polovici prošlog desetljeća posljednjih godina značajno raste, a taj ciklus nije prekinula ni pandemija koronavirusa.
Pozitivni trendovi građevinskog sektora nastavljeni su i prošle godine, a podaci o izdanim građevinskim dozvolama sugeriraju da će se slična kretanja nastaviti u kratkom roku. Nakon niza godina smanjenja, u 2020. je treću godinu uzastopno ostvaren rast broja zaposlenih u građevinskom sektoru.
Suprotno kretanjima na državnoj razini gdje je broj zaposlenih marginalno smanjen, građevinski sektor je u 2020. imao sedam posto više zaposlenih na godišnjoj razini čime je ostvario daleko najvišu stopu rasta zaposlenosti među svim sektorima hrvatskog gospodarstva u tom razdoblju, ali i dalje zapošljavao oko 3500 ljudi manje nego rekordne 2008. godine.
Brz ekonomski oporavak u kombinaciji sa značajnim iznosom sredstava koji je stavljen Hrvatskoj na raspolaganje iz fondova EU sugeriraju kako će se ti pozitivni trendovi nastaviti i u predstojećem razdoblju. Ipak, postoje i značajni rizici koji proizlaze iz nedostatka radne snage, otežane dostupnosti sirovina te značajnih uzlaznih pritisaka na cijene inputa kao što su čelik i aluminij, ali i na koncu sve jače konkurencije koja iz stranih - često i prekomorskih - država stiže na domaće tržište.
Pred kreatorima nacionalnih ekonomskih politika, ali i predstavnicima industrije utoliko je značajan izazov. Ne samo da je potrebno pronaći načine da se mitigiraju kratkoročni rizici koji opterećuju poslovanje građevinarskog sektora, nego je potrebno definirati dugoročni model razvoja ove privredne grane, kojim bi se prilikom sljedećeg recesijskog ekonomskog ciklusa - koji će prije ili poslije doći - izbjegli scenarij s početka prošlog desetljeća.
Stabilna i održiva građevinarska industrija strateški je važan društveni interes Republike Hrvatske ne samo zbog svoga izravnog utjecaja na BDP, nego i zato što je jako domaće građevinarstvo ključni preduvjet ostvarivanja razvojnih multiplikatora kroz realizaciju investicija financiranih iz fondova Europske unije.
Ipak, da bi to bilo moguće, bit će potrebno provesti niz reformskih mjera, od osiguranja stabilne investicijske aktivnosti u javnom sektoru, preko fleksibilizacije u poreznoj i radnopravnoj regulativi te iznalaženja modela za kapitalno jačanje domaće građevinarske industrije do reforme strukovnog obrazovanja.
Prilog “Hrvatsko graditeljstvo 2.0” predstavlja doprinos Jutarnjeg lista nužnoj javnoj diskusiji o razvojnom smjeru hrvatskog građevinarstva, industrije građevinskog materijala i povezanih djelatnosti. Uz izdanje posebnog magazina “Hrvatsko graditeljstvo 2.0” u punoj tiraži Jutarnjeg lista, vrhunac ovog projekta bit će velika konferencija posvećena javnim investicijama koja će se u zajedničkoj organizaciji Jutarnjeg lista i vodećeg slovenskog dnevnog lista Delo, uz prisutnost ključnih političkih dužnosnika i poslovnih lidera dviju država, održati sredinom travnja u hotelu Kempinski u Portorožu.
Koristeći naše medijske platforme i njihov doseg koji je bez premca, široj javnosti i svim ključnim donositeljima odluka prezentirat ćemo najvažnije informacije o funkcioniranju ovog sektora, inovativne projekte koji se u njemu planiraju i realiziraju, konkretne reformske prijedloge za njegov daljnji napredak te razmišljanja vodećih poslovnih lidera hrvatskog građevinarstva.
Komentari
0