JEDINSTVENO TRŽIŠTE

‘Slobodna trgovina i slobodno kretanje usluga najvažniji su izvori europskog prosperiteta‘

Zastupnici pozivaju EK da do sredine 2022. iznese akcijski plan za poboljšanje postupka obavješćivanja prema Direktivi o uslugama

Ilustracija

 Elmar Gubisch/Panthermedia/Profimedia

Nedostaci jedinstvenog tržišta zaslužuju istu razinu pažnje kao i Zeleni plan i digitalna agenda, poručili su zastupnici Europskog parlamenta, pozivajući na uklanjanje neopravdanih prepreka diljem EU-a.

EU parlament usvojio je izvješće o suzbijanju necarinskih i neporeznih prepreka na jedinstvenom tržištu s 530 glasova za, 130 protiv i 32 suzdržana. Ciljevi iz Zelenog plana i europskog digitalnog programa ovise o učinkovitom funkcioniranju jedinstvenog tržišta, smatraju zastupnici, te su predložili niz mjera za rješavanje nedostataka.

Neke od ključnih prepreka za prekogranične aktivnosti su neadekvatna provedba zakona EU-a, restriktivni nacionalni propisi, teritorijalna ograničenja u opskrbi i birokracija, koji mogu imati negativne posljedice na razini EU i na nacionalnoj razini, uskraćujući građanima poslove, potrošačima izbor, a poduzetnicima mogućnosti.

Izvješće, koje je izradio poljski eurozastupnik Kosma Złotowski, predlaže niz mjera za rješavanje nedostataka na jedinstvenom tržištu, uključujući bolje prenošenje zakonodavstva EU-a, praćenje nacionalnih pravila, pronalaženje ravnoteže između opravdanih i neopravdanih barijere, osiguravanje odgovarajuće razine usklađenosti, snažniju provedbu i daljnju digitalizacija javnih usluga.

"Jedinstveno tržište okosnica je Europske unije, a slobodna trgovina i slobodno kretanje usluga najvažniji su izvori europskog prosperiteta i gospodarskog rasta. Nažalost, strah od dinamičnog tržišnog natjecanja navodi najbogatije države članice da svoja gospodarstva zatvore stranim tvrtkama. Posljednjih godina učinci zapadnog protekcionizma utjecali su na najjače transportne tvrtke iz središnje i istočne Europe, a i drugi sektori doživjeli su sličnu diskriminaciju", izjavio je nakon usvajanja izvješća Złotowski.

Europarlamentarci pozivaju Komisiju da do sredine 2022. iznese akcijski plan za poboljšanje trenutačnog postupka obavješćivanja prema Direktivi o uslugama. Također, traže da tijekom ove godine, u sklopu uredbe o geoblokiranju, predlože načine za uklanjanje neopravdanog i neučinkovitog geoblokiranja koje još uvijek postoji.

EU Parlament nadalje smatra da digitalizacija i nove tehnologije kao što je umjetna inteligencija ako se pravilno koriste, mogu biti pozitivne i pomoći u uklanjanju prepreka na jedinstvenom tržištu. Zastupnici Europskog parlamenta pozdravljaju prijedloge zakona o digitalnim uslugama (DSA) i zakona o digitalnim tržištima (DMA), ističući da je za tvrtke, a posebno za mala i srednja poduzeća i potrošače, od najveće važnosti da imaju jasan, usklađen i robustan skup pravila.

"Jedinstveno tržište temelj je EU i generira 25% europskog BDP-a. Međutim, njegov puni potencijal tek se treba ostvariti. Znanstvene studije pokazuju da skriveni potencijal jedinstvenog tržišta iznosi čak 713 milijardi eura. Zato trebamo ubrzano raditi na ukidanju nepotrebnih administrativnih barijera koje koče prekograničnu razmjenu i otežavaju poslovanje, pogotovo malim i srednjim poduzetnicima u području usluga", izjavio je tijekom parlamentarne sjednice zastupnik Tomislav Sokol.

Usvojeno izvješće se osim Komisiji obraća i državama članicama, koje poziva da nacionalna pravila primjenjuju na opravdan, razmjeran i nediskriminirajući način, ističući kako održavanje vladavine prava jača integritet jedinstvenog tržišta. Bilo koji oblik diskriminacije koju sponzorira država, poput diskriminacije na temelju invaliditeta, ekonomskog položaja, nacionalnosti, dobi, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, profesije, spola ili seksualne orijentacije „može ograničiti slobode unutarnjeg tržišta i tako uspostaviti necarinsku barijeru”, navodi se u izvješću.

Parlament se također bavi utjecajem pandemije na jedinstveno tržište, ističući kako će neki od učinaka imati trajne posljedice.

"Moramo raditi na očuvanju integriteta jedinstvenog tržišta, posebno u vremenima zdravstvenih kriza. Pojavom bolesti covid-19 došlo je do poremećaja opskrbnih lanaca zbog čega su se mnoge države članice suočile s nestašicom ključne medicinske opreme. Nažalost, neke države uvele su izvozna ograničenja i time znatno otežale situaciju onim zemljama kojima je ta oprema bila prijeko potrebna. Zato sam iznimno zadovoljan što ovo izvješće pozdravlja uspostavu mehanizma za kontrolu ograničenja izvoza medicinske opreme čiji sam predlagatelj. Ovim mehanizmom onemogućit ćemo neopravdana izvozna ograničenja u slučaju zdravstvenih kriza i osigurati da europsko načelo solidarnosti više nikad ne bude ugroženo", dodao je Sokol.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. kolovoz 2022 05:44