APLIKACIJA

SEA ID prepoznaje morske organizme i to vam daje do znanja, uz druge korisne informacije

Tim trenutno radi na prikupljanju baze podataka koja će za sada obuhvaćati samo riblje vrste na području Jadrana

Tim SEA ID

 Nikola Vilic/Cropix

SEA ID je mobilna aplikacija novog doba koja omogućuje prepoznavanje morskih organizama, kaže Kristina Odžak, voditeljica tima SEA ID udruge Oceanus pojašnjavajući rješenje koje su razvili na nedavno održanom natjecanju Ocean Hackathon i time osvojivši drugo mjesto.

Tijekom tog 48-satnog natjecanja, timovi su razvijali inovativne ideje koristeći digitalne podatke povezane s morem i priobalnim područjem s ciljem razvoja novih proizvoda i usluga, a cilj natjecanja bilo je i testiranje inovativnog koncepta i dijeljenje znanja o morima i oceanima. Ove godine šesto izdanje Ocean Hackathona održano je u 14 gradova diljem svijeta među kojima je bio i Split.

Uz Kristinu Odžak, mag.ing.agr., koja je i predsjednica udruge Oceanus, u SEA ID timu su studenti Sveučilišnog odjela za studije mora Andro Rudan, Sandi Kavara, Vanesa Begura, Nina Roglić, Marina Šegvić, Ema Domazet i student FESB-a u Splitu Mario Marasović.

Pojašnjavajući izazov koji su rješavali, Kristina Odžak navodi kako ribolov u Republici Hrvatskoj ima negativan utjecaj na morske organizme. Uvelike utječe na njihovu brojnost kao i ugroženost. Upravo zbog slabih kontrola i nepoštivanja zakona, kako naglašava, izumire veliki broj autohtonih vrsta i time se dodatno sprječava mogućnost njihovog oporavka.

image

Prezentacija aplikacije SEA ID

Nikola Vilic/Cropix

-Europska komisija je do 2025. godine odlučila razviti prostor obrazovanja u svrhu istraživanja i studiranja bez granica s ciljevima kao što su inovacije, konkurentnost, mobilnost, umrežavanje. Vjerujemo kako naša aplikacija SEA ID udovoljava svim parametrima i da će pokrenuti novu razinu učenja dostupnu svima – naglasila je također.

Zanimalo nas je i koje su značajke aplikacije, a naša sugovornica odgovara kako fotografirajući vrstu, aplikacija pomoću algoritma i machine learninga, prepoznaje o kojoj je vrsti riječ i isto vam daje do znanja, uz dodatne korisne informacije kao što su hrvatski i latinski naziv, minimalna lovna duljina, status ugroženosti i sl.

-Ukoliko je vrsta na popisu ugroženih ili u lovostaju, aplikacija povratno upozorava korisnika i obavještava ga da vrstu vrati u more. Na ovaj način smanjujemo izlov nedoraslih organizama i pozitivno utječemo na svijest i održiv ribolov – pojasnila je.

Aplikacija je, kaže također, namijenjena sportskim i rekreacijskim ribolovcima, studentima i znanstvenicima koji su već pokazali interes.

-Vjerujemo kako će daljnjim razvojem aplikacije, interes pokazati strana sveučilišta i znanstvenici koji će moći ovu aplikaciju adaptirati na svoja mora i vrste - kaže govoreći o mogućim korisnicima aplikacije.

image

Tim SEA ID

Nikola Vilic/Cropix

Na upit o očekivanjima u budućnosti, Kristina Odžak kaže kako tim trenutno radi na prikupljanju baze podataka koja će za sada obuhvaćati samo riblje vrste na području Jadrana, a kasnije će aplikaciju proširiti na prepoznavanje ostalih morskih organizama. Važnost projekta je, ističe, prepoznao i Studentski zbor Sveučilišta u Splitu, koji dijelom financira projekt.

- Želimo biti primjer ostalim i budućim projektima, ističući važnost suradnje i povezivanja studenata te primjenjujući širok spektar znanja i vještina u cilju što kvalitetnije realizacije projekta. Realizacijom projekta želimo utjecati na opću svijest o važnosti vrsta i spriječiti prekomjerni ulov. Potreba za pisanjem znanstvenih radova na ovu tematiku je nužna te ih očekujemo još više nakon provedbe projekta što bi studentima dalo na važnosti te im omogućilo lakše pronalaženje posla u struci – zaključuje Kristina Odžak, voditeljica SEA ID tima na Ocean Hackathonu.

Glavni organizator Ocean Hackathon je Campus Mondial de la Mer Sveučilišta u Brestu, a organizatori ovogodišnjeg, drugog izdanja natjecanja u Splitu su Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu u partnerstvu s Europskom poduzetničkom mrežom, SEA-EU alijansom, Studentskim poduzetničkim inkubatorom i ICT županijom.

image

Prezentacija aplikacije

Nikola Vilic/Cropix

Dodajmo kako oceani pokrivaju oko 70 posto Zemljine površine, oni su izvor života, važni su za prehranu čovječanstva i bioraznolikost, oni reguliraju klimu i vrijeme. Ključan su pokretač globalne ekonomije s obzirom da se više od 90 posto svjetskog trgovačkog prometa obavlja preko oceana, a procjenjuje se da će do 2030. godine 40 milijuna ljudi raditi u industriji povezanoj s oceanskim resursima.

No, unatoč svim benefitima, ljudskim djelovanjem potkopavaju se koristi koje ljudima i životu na Zemlji pružaju oceani i mora. Prekomjerni ulov iscrpljuje riblji fond i uzrokuje godišnji gubitak od gotovo 90 milijardi dolara, uništavaju se koraljni grebeni, plastični otpad guši organizme u morima i oceanima.

Europska unija uspostavila je okvir za zaštitu morskog okoliša, doneseno je više strategija i direktiva kojima se želi smanjiti otpad, zaštititi prirodu i bioraznolikost, potaknuti kružno gospodarstvo.

Tako se primjerice Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta, usvojenom 5. lipnja 2019., želi spriječiti i smanjiti utjecaj određenih proizvoda od plastike na okoliš, posebno vodni okoliš, kao i na ljudsko zdravlje, te promicati prijelaz na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima.

Europski parlament odobrio je u srpnju ove godine sredstva za Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EMFAF), te donio smjernice kako ih potrošiti kao dio dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2021. - 2027. Taj će fond tako s 6,1 milijardi eura podupirati plavu ekonomiju, bioraznolikost i međunarodno upravljanje oceanima.

Novi Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EMFAF) potiče države članice na stvaranje konkurentnijeg sektora ribarstva i akvakulture, kao i na razvoj održivog plavog gospodarstva, novih tržišta i tehnologija. Među prioritetima je i zaštita i obnova bioraznolikosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2022 20:29