Romana Jerković

 Ured zastupnice
INICIJATIVA

Romana Jerković: ‘Saboru ćemo predložiti donošenje rezolucije o položaju umjetnika u Hrvatskoj‘

Zastupnica želi ukazati na stvarno stanje kulturne i kreativne industrije u Hrvatskoj, jedne od najpogođenijih u pandemiji
Piše: Iva BadanjakObjavljeno: 17. studeni 2021. 23:48

Po uzoru na nedavno usvojenu europsku rezoluciju o položaju umjetnika i kulturnom oporavku u EU, zastupnica u Europskom parlamentu Romana Jerković odlučila je pokrenuti inicijativu koja će ukazati na stvarno stanje ovog sektora u Hrvatskoj.

Razloge pokretanja inicijative, koju su podržali europarlamentarac Predrag Fred Matić i Hrvatski klaster kreativnih i kulturnih industrija (HKKKI), Jerković je objasnila tijekom webinara na kojem su sudjelovali brojni akteri kulturnog sektora.

"Posljednje dvije godine bile su iznimno teške za kulturni i kreativni sektor u Hrvatskoj. Kriza je produbila postojeće probleme i donijela neke nove. Znam koliko ljubavi, volje i ustrajnosti kulturnjaci i kreativci ulažu u ono što rade. To su ljudi koji su najčešće samozaposleni, žive od projekata do projekata, od angažmana do angažmana i to u zemlji u kojoj gotovo pa nema industrije. U zemlji u kojoj je njihov doprinos državnoj ekonomiji velik, ali nedovoljno prepoznat i u kojoj je njihov status nedovoljno priznat i reguliran", objasnila je Jerković razloge pokretanja inicijative koja bi trebala ukazati na stanje u hrvatskim kulturnim i kreativnim industrijama (KKI).

Kulturni i kreativni sektori su jedni od najpogođenijih sektora u cijeloj Europskoj uniji te su zabilježili drastičan pad prihoda u odnosu na prethodne godine.

EU je reagirala relativno brzo na te probleme. Europski parlament usvojio je spomenutu rezoluciju o položaju umjetnika i kulturnom oporavku u EU-u, a u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje do 2021. do 2027. donesen je novi, do sada najveći proračun za kulturu u iznosu od 2,24 milijarde eura.

"Međutim, moram s velikim žaljenjem konstatirati da se u Hrvatskoj nedovoljno priča o važnosti KKI i da ne postoji razvijena svijest o tome koliko ovaj sektor doprinosi ne samo mentalnom stanju i zdravlju ljudi, već i gospodarstvu", kazala je Jerković.

Zastupnica u Europskom parlamentu pozvala je sve aktere da joj se jave s prijedlozima i problemima koji ih muče te obećala da će iste razmotriti pri stvaranju rezolucije o položaju umjetnika i kulturnjaka u Hrvatskoj.

"Sastavit ćemo prijedlog teksta prilagođen hrvatskim uvjetima i okolnostima. Važno je da dobijemo podršku čim većeg broja političkih i parlamentarnih stranaka i da nakon što uputimo prijedlog rezolucije u saborsku proceduru, ista bude i usvojena. Rezolucija nema snagu zakona, ali je na neki način obvezujuća za vladu i ministarstva i ima ne baš malu političku snagu", kazala je Jerković, dodajući da je ključno da se podigne svijet i da se osigura politička volja za njihovo rješavanje.

Emilija Stručić, konzultantica za EU fondove i financije u Tehnološkom parku Varaždin i predsjednica Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija naglasila je da je EU namijenila velika sredstva za razvoj kulture. No, da bi se sredstva u Hrvatskoj mogla iskoristiti, država je prije toga trebala prepoznati kulturni i kreativni sektor kao relevantan.

"Zato je važno što je sektor ušao u razvojnu strategiju Hrvatske. Kulturne i kreativne industrije daju visoku dodanu vrijednost koja nam je potrebna da bismo podigli standard naših građana i da bismo bili konkurentni na globalnom tržištu", poručila je Stručić.

Bivša predsjednica Klastera, Ivana Nikolić Popović, dodala je kako je svijet tijekom pandemije 'spasila' upravo kultura.

"Sjetimo se da smo bili u lockdownu, zaključani u četiri zida i što smo radili? Gledali smo filmove, slušali muziku i digitalno komunicirali. Sve je to kultura koja nas je čuvala da ne poludimo", kazala je Nikolić Popović, dodajući da je kultura važna za podizanje kvalitete života, ali i za opstanak gospodarstva.

Eurozastupnik i član odbora za kulturu i obrazovanje Predrag Fred Matić podsjetio je na katastrofalne posljedice pandemije za kulturni i kreativni sektor koji u EU zapošljava više od osam milijuna ljudi.

"U godinu i pol dana kriza je uzrokovala potpuni zastoj u kulturnom i kreativnom sektoru i pogoršanje ionako nesigurnog statusa i problematičnih radnih uvjeta umjetnika te kulturnih i kreativnih radnika", rekao je Matić, "U Europskom parlamentu smo tražili od Komisije da prepozna europski status umjetnika koji postavlja zajedničke okvire za uvjete rada i minimalne standarde. Tražili smo da se osigura financijska potpora, veća sinergija između svih relevantnih programa i financiranja kreativnog sektora te da se najmanje dva posto državnog proračuna izdvaja za kulturu".

U raspravi koja je uslijedila nakon panela, sudionici su sa žaljenjem podsjetili da Hrvatska izdvaja tek 0,49 posto za kulturu te da za razliku od nekih drugih EU zemalja, Hrvatska loše stoji po pitanju prava kreativnih radnika.

Najviše kritika sudionici su imali na sporost administracije, odnosno preveliku birokratizaciju u financiranju putem EU fondova.

Također smatraju problemom to što oni koji se bave audiovizualnim umjetnostima ne mogu aplicirati na EU fondove i projekte ako ne idu preko HAVC-a.

Predloženo je da se u svim budućim strategijama i rezolucijama više sredstava i vremena uloži u to da se kulturnjake usmjeri ka tržištu i prodaji, a predloženo je i organiziranje različitih radionica na kojima bi se kulturni djelatnici educirali o načinima financiranja.

Linker
17. studeni 2021 23:51