EUROPSKI PRORAČUN

Ressler: ‘Za poticanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća osigurano je 613 milijuna eura‘

Veća ulaganja uključuju Obzor Europa (na znanost ukupno ide 12, 2 milijarde eura), program EU4Health (ukupno 840 milijuna eura) i Erasmus+ (ukupno 3,4 milijarde eura).

Karlo Ressler

 Ured EP u Hrvatskoj

Prioritet europskog proračuna za 2022. godinu je poduprijeti brži oporavak Unije nakon pandemije, istaknuo je zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler, koji je kao dio najužeg pregovaračkog tima oblikovao sporazum o novom proračunu.

"Ovaj proračun je prije svega usmjeren na oporavak. Zbog toga je jedan od glavnih prioriteta poticanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća za što je ukupno osigurano 613 milijuna eura", izjavio je Ressler na konferenciji za medije Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Neki od programi za koje su europarlamentarci uspjeli ispregovarati veća ulaganja uključuju Obzor Europa (povećanje od 100 milijuna eura) čime vrijednost tog programa usmjerenog na znanost i istraživanje raste na 12,2 milijarde eura, program EU4Health (ukupno 840 milijuna eura) i Erasmus+ (ukupno 3,4 milijarde eura).

Također, jedan od najvećih prihvaćenih amandmana EP je povećanje od preko 200 milijuna eura za humanitarnu pomoć, koje će se koristiti imajući u vidu zaštitu europske granice i povećani migracijski pritisak uslijed humanitarnih kriza. Program za klimatske akcije i zaštite okoliša LIFE povećan je za preko 50 milijuna eura, a došlo je i do povećanja mjera protiv pandemije od 125 milijuna eura, od čega će se jedan dio odnositi na cijepljenje.

Sveukupno, novi sporazum je za 480 milijuna veći u odnosu na prijedlog Komisije.

"Hrvatska ima koristi praktično iz svih programa" , istaknuo je Ressler, "Ovaj proračun je dio rekordnog paketa oporavka kroz koji će Hrvatska koristiti preko 25 milijardi eura, a korisnici će biti različite skupine u hrvatskom društvu, od studenata, poljoprivrednika, poduzetnika, policije, gradova, općina i županija, s jednim ključnim ciljem – smanjivanja razlika koje postoje između pojedinih država članica".

Oko trećina sredstava u proračunu bit će usmjerena na koheziju, konvergenciju i politike koje olakšavaju da se korištenjem europskih fondova smanje gospodarske i društvene razlike između država članica.

Izrazito važno povećanje sredstava koje su europarlamentarci ispregovarali tiče se Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) i to za dodatnih 3,8 milijuna eura. Radi se, inače, o tijelu Europske unije koji štiti novac europskih poreznih obveznika od kriminalnih radnji, te po čijem su nalogu uhićeni bivša ministrica Gabrijela Žalac i ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje projekata EU-a Tomislav Petric.

"Bitno je kako se troše europski fondovi, ali je bitno ne samo da se troše zakonito nego i da se koriste što više smisleno i odgovorno. Za Hrvatsku je ovo ogromna prilika koju mora iskoristiti. Svi oni koji su uključeni u proces donošenja odluka na nacionalnoj razini moraju biti svjesni te odgovornosti", kazao je Ressler.

Na pitanje kako komentira presudu Europskog suda za ljudska prava u slučaju smrti djevojčice Madine Hussiny, Ressler je odgovorio da presudu nije vidio.

"Nisam pročitao presudu Europskog suda za ljudska prava i zato ju ne mogu komentirati. Ali, mislim da je ovo važan slučaj i da o njemu treba razgovarati i prije svega fokusirati se na ono što stoji u presudi", odgovorio je Ressler.

Europski sud za ljudska prava presudio je da je Hrvatska u slučaju smrti šestogodišnje afganistanske djevojčice Madine Hussiny prekršila niz odredbi Europske konvencije o ljudskim pravima te da hrvatske vlasti nisu provele učinkovitu istragu u ovom slučaju. U presudi stoji kako je Hrvatska dužna obitelji isplatiti 40 tisuća eura odštete i 16.700 eura sudskih troškova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. kolovoz 2022 19:09