Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je razmjenu mišljenja na temu azila, migracija i Schengena.
Hrvatski zastupnik u Parlamentu, Karlo Ressler (EPP), istaknuo je kako je Europska komisija potvrdila tehničku spremnost Hrvatske za ulazak u Schengen još 2019. godine. Godišnje izvješće o funkcioniranju schengenskog područja, o kojem će Parlament raspravljati u utorak 6. srpnja, također se dotiče ulaska Hrvatske u Schengen.
Ressler vjeruje kako će njegov amandman koji je podržalo stotinjak kolega, među ostalim i hrvatski zastupnici iz redova SDP-a i Renew Europe, dobiti potporu i ostalih europarlamentaraca na plenarnoj sjednici kako bi se predloženo izvješće dodatno poboljšalo.
„U suštini amandman traži dvije stvari: još jednom dodatno naglasiti spremnost i ne ostaviti nikakvu dvojbu oko toga da je nakon zadnjeg evaluacijskog posjeta Europske komisije Hrvatska u potpunosti spremna za Schengen. U drugom redu, pozdraviti uspostavu neovisnog mehanizma nadzora granice, što je također veliko postignuće“, ističe Ressler.
Neovisni mehanizam nadzora
Državna tajnica Terezija Gras dodala je kako je Hrvatska uložila golemi napor u uspostavu neovisnog mehanizma nadzora granica kako bi se na bolji način osigurala zaštita temeljnih prava migranata i izbjeglica.
„Hrvatska je prva država članica koja je, još prije nego je postignuta konačna suglasnost o pojedinim zakonodavnim prijedlozima koji se vežu uz novi Pakt o migracijama i azilu, uspostavila ovaj mehanizam. Bilo je to dosta kompleksno i zahtijevalo je puno napora i stručnog znanja“, kazala je Gras.
Kad je riječ o odluci o ulasku Hrvatske u Schengen, državna tajnica je rekla kako je Vlada svjesna da postoje određene države članice Schengena koje imaju zadršku, ali da misli da je Hrvatska proteklih nekoliko mjeseci "uspjela bitno utjecati i na njihova stajališta“.
Profesorica Iris Goldner Lang podsjetila je da je za odluku o ulasku u schengensko područje potrebna jednoglasna odluka svih članica Schengena, što znači da svaka zemlja ima pravo veta.
„To je vrlo politička stvar. Ulogu igra i činjenica da Rumunjska i Bugarska, koje su u Uniju ušle puno prije Hrvatske 2007. godine, još uvijek nisu članice Schengena. Ne znam hoće li iz političkih razloga države članice biti voljne omogućiti Hrvatskoj da uđe u Schengen, a da to ne omoguće Rumunjskoj i Bugarskoj, jer bi to bilo određeno preskakanje reda. Ili ćemo naprosto ući u paketu, istovremeno“, rekla je Goldner Lang.
Sudionici panela dotakli su se i pitanja fondova, kao i spremnosti Hrvatske u smislu informacijskih sustava u zaštiti granica.
Novac iz fondova
Državna tajnica Terezija Gras rekla je kako se Hrvatska uspjela izboriti za dodjelu više sredstava u višegodišnjem financijskom okviru. U prošlogodišnjem razdoblju 2014.-2020. Hrvatska je imala na raspolaganju 85 milijuna eura u dva fona, a u sljedećem razdoblju će moći iskoristiti oko 280 milijuna eura iz tri fonda – Fondu za azil, migracije i integraciju, Fond za integrirano upravljanje granicama i Fondu za unutarnju sigurnost.
"Kad se govori o spremnosti za primjenu schengenskog acquisa, u tom kontekstu postaje izuzetno važno koliko su pojedine članice spremne primijeniti najsuvremenije informacijske tehnologije kako bi štitile granicu i kako bi identificirale svaku osobu koja ulazi na područje EU, odnosno schengenskog područja. Hrvatska je u odmakloj fazi uvođenje informacijskih sustava i to se isto tako prepoznaje sve više i više kao dodana vrijednost Hrvatske kao buduće članice schengenskoga prostora", istaknula je državna tajnica.
Mjere za zaštitu vanjskih granica Unije usmjerene su, s jedne strane, na postroživanje pravila EU-a o upravljanju granicama, primjerice, zakonika o schengenskim granicama, te na jačanje i dopunu mandata relevantnih agencija EU-a kao što su Frontex, eu-LISA, Europol i EASO.
Jačanje kontrola na granicama
S druge strane, s obzirom na brojne nedostatke u informacijskim sustavima EU-a, uloženi su napori kako bi se bolje iskoristile mogućnosti koje pružaju informacijski sustavi i tehnologije za sigurnost, vođenje kaznenih evidencija te upravljanje granicama i migracijama pa su tako pojačani postojeći IT sustavi, uključujući SIS II, VIS, Eurodac i ECRIS-TCN, uspostavljeni neki novi (ETIAS, sustav Entry/Exit) i poboljšana njihova interoperabilnost.
"Strategija o Schengenu naglašava jačanje kontrola na vanjskim granicama prema trećim zemljama kroz niz različitih stvari koje se trebaju omogućiti poput interoperabilnosti, informacijskih sustava, digitalizaciju i zahtjeva za vizu", dodala je profesorica Goldner Lang.
Stajalište Parlamenta u vezi s razvojem Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu uglavnom je pozitivno, no mnogo je oprezniji kada je riječ o pametnim granicama. Reakcija Parlamenta na prijedlog Komisije iz 2013. bila je izražena bojazan zbog opsežne upotrebe tehnologije i masovne obrade osobnih podataka, koje su predložene za potrebe upravljanja vanjskim granicama. Također,procijenjeni troškovi tehnologije za pametne granice, zajedno s nedoumicama u vezi s njihovom koristi, u Parlamentu su izazvali niz razloga za zabrinutost. U rezoluciji o provedbi strategije unutarnje sigurnosti Parlament je ustvrdio da je „mogući razvoj novih informatičkih sustava na polju migracije i upravljanja granicama, poput inicijative Smart Borders, potrebno podrobno analizirati, posebno u odnosu na načela nužnosti i proporcionalnosti”.
