Europska komisija pokrenula je drugu fazu savjetovanja s europskim socijalnim partnerima o tome kako poboljšati uvjete platformskih radnika.
Tijekom prve faze, koja je trajala od 24. veljače do 7. travnja, Komisija je primila odgovore od 14 socijalnih partnera iz cijelog EU-a.
Iz njih je zaključila da postoji potreba za daljnjim djelovanjem EU-a kako bi se osigurali osnovni radni standardi i prava osoba koje rade putem platformi.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen navela je da je potrebno poboljšati uvjete rada putem platformi, posebno sada kad je kriza covid-19 pokazala da postoji sve više poslovnih modela koji se temelje na platformama.
Europska povjerenica za tržišno natjecanje, Margrethe Vestager, istaknula je da internetske platforme imaju ključnu ulogu u digitalnoj tranziciji europskog gospodarstva, ali da isto tako treba misliti i na zaštitu prava osoba koje rade na tim platformama.
"Građane bi trebalo zaštititi i na internetu i izvan njega te im omogućiti da rade dostojanstveno i u sigurnim uvjetima. Prikupit ćemo stajališta socijalnih partnera o tome kako postići pristojne uvjete rada putem platformi, a pritom podupirati održiv rast digitalnih radnih platformi u EU-u", izjavila je Vestager.
Gospodarstvo digitalnih platformi naraslo je za gotovo pet puta, s procijenjene 3 milijarde eura 2016. godine na približno 14 milijardi eura 2020. godine. Digitalne platforme izvor su inovacija i radnih mjesta, povećavaju konkurentnost EU-a, a ujedno omogućuju ostvarivanje dodatnog dohotka, među ostalim osobama kojima je pristup tržištima rada otežan.
Međutim, rad putem platformi za mnoge je obilježen nesigurnim radnim uvjetima te neodgovarajućim pristupom socijalnoj zaštiti. Glavno je pitanje radni status jer određuje pristup postojećim radničkim pravima i zaštiti. Osim toga, na osobe koje rade putem platformi mogu se odnositi automatizirane algoritamske odluke koje nije moguće dovesti u pitanje niti zbog njih zatražiti pravnu zaštitu, a često je tim radnicima ograničen pristup kolektivnom zastupanju i pregovaranju. Naposljetku, postoje i pitanja povezana s prekograničnom prirodom rada na platformama i mogućnošću praćenja u kojoj se zemlji rad obavlja.
Europski povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava, Nicolas Schmit, istaknuo je da internetske platforme potrošačima donose inovacije i nove usluge, ali isto tako osobama koje rade putem njih moraju ponuditi visoku razinu socijalnih standarda koje očekujemo
Komisija je stoga pokrenula savjetovanje sa socijalnim parterima kako bi pronašla pametan i uravnotežen pristup koji platformama, kao i onima koji rade putem njih, pruža sigurnost i zajedničke standarde.
Glavna područja o kojima se savjetuje u mogućoj inicijativi na razini EU-a su:
• olakšavanje klasifikacije radnog statusa, ostvarivanje radničkih prava i prava na socijalnu zaštitu
• poboljšanje informiranja, savjetovanja i pravne zaštite, posebno kada je riječ o algoritamskom upravljanju na platformi
• pružanje jasnoće u pogledu primjenjivih pravila za sve osobe koje rade putem platformi koje djeluju preko granica
• jačanje provedbe, kolektivnog zastupanja i socijalnog dijaloga.
U okviru savjetovanja traže se i stajališta socijalnih partnera o mogućim instrumentima EU-a. Komisija razmatra i zakonodavne i nezakonodavne instrumente.
Socijalni partneri pozivaju se da na pitanja u sklopu savjetovanja odgovore do 15. rujna.
Idući korak u drugoj fazi savjetovanja su pregovori između socijalnih partnera u cilju sklapanja sporazuma na temelju članka 155. Ugovora o funkcioniranju EU-a (UFEU) ili predstavljanje prijedloga Europske komisije do kraja 2021.
U eventualnoj inicijativi EU-a u cijelosti bi se poštovale nacionalne nadležnosti, raznolikosti tradicija tržišta rada u državama članicama i autonomija socijalnih partnera. Svaka inicijativa o radu putem platformi trebala bi poštovati nacionalne definicije „radnika”.
Isto tako, nema namjere stvaranja „trećeg” radnog statusa (ni samozaposlenih ni zaposlenih) na razini EU-a, ali se poštuju odluke nekih država članica da ga uvedu u svoje nacionalno zakonodavstvo.
U lipnju 2019. godine Europski parlament i Vijeće EU-a usvojili su novu direktivu o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u Europskoj uniji. U njoj se spominje i rad putem digitalnih platformi i to tako da bi se "utvrđivanje postojanja radnog odnosa trebalo voditi činjenicama koje se odnose na stvarno obavljanje posla, a ne opisom odnosa između stranaka". Navodi se kako je Sud pravde Europske unije uspostavio kriterije za određivanje statusa radnika te da bi, pod uvjetom da ih ispunjavaju, radnici na digitalnim platformama mogu biti obuhvaćeni spomenutom direktivom.
U studenom prošle godine, Klub zastupnika Ljevice u Europskom parlamentu predstavio je prijedlog direktive EU-a o radnicima na digitalnim platformama.
Odbor Europskog parlamenta za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) predstavio je u veljači ove godine inicijativu o poštenim radnim uvjetima, pravima i socijalnoj zaštiti radnika na platformama - novim oblicima zapošljavanja povezanim s digitalnim razvojem.
U inicijativi se navodi, između ostalog, da su države članice razvile različite pristupe platformskom radu što je dovelo do fragmentiranih pravila i inicijativa te da postoji potreba za djelovanjem na europskoj razini kako bi se prevladala nastala pravna nesigurnost i poboljšala prava radnika na platformi.
Navodi se također da je trenutačni europski okvir nezadovoljavajući i da ne pokriva sve radnike na platformi.
Nacrt izvješća zalaže se za minimalni skup prava za radnike na platformama, bez obzira na njihov radni status, za pružanje bitnih i transparentnih informacija o radnim uvjetima i izračunu naknada, kao i za minimalne zahtjeve u vezi sa sigurnošću i zdravljem.
Nadalje, nacrt naglašava važnost proširenja prava na socijalnu zaštitu na samozaposlene radnike na platformama, kao i njihovih prava na kolektivno pregovaranje. Također naglašava pravo radnika na osnovnu obuku koju pruža platforma i važnost priznavanja njihovih certifikata. Radnici platforme također bi trebali imati pristup svim podacima koji se odnose na njihove aktivnosti i imati koristi od nediskriminacije i zaštite podataka.
Nacrt izvještaja čeka na glasanje u Odboru EMPL predviđeno za 14. srpnja.
