Digitalna transformacija jedno je od glavnih prioriteta Europske unije u narednom desetljeću. Digitalna tranzicija društva i gospodarstva trebala bi dovesti do novih mogućnosti za poduzeća i potrošače te razvijanja digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta. Digitalne tehnologije također imaju ključnu ulogu u preobrazbi europskog gospodarstva i društva kako bi EU postao klimatski neutralan do 2050., što je jedan od ciljeva koji su dogovorili čelnici Unije.
Pitali smo naše zastupnike u Europskom parlamentu kako ocjenjuju položaj Hrvatske u odnosu na druge države članice EU-a i ostatak svijeta po pitanju digitalne transformacije.
Predrag Fred Matić (S&D) smatra kako je privatni sektor u odnosu na javni prvi prepoznao mogućnosti i benefite uvođenja digitalne transformacije u poslovanje pa su se samim time i brže prilagodili novonastalim okolnostima.
"Javni sektor, prvenstveno radi nedostatka političke volje je godinama bio krut i sporo provodio taj proces odbijajući se prilagoditi 21. stoljeću, a sada se našao u situaciji da bude prisiljen građanima odmah pružiti mogućnost digitalnih usluga. U toj brzini transformacije u početku pada kvaliteta usluge i događaju se pogreške, ali napredak u zadnjih godinu dana je svima vidljiv", ističe hrvatski zastupnik.
Na pitanje što je potrebno učiniti kako bi se dodatno potaknula digitalizacija, Matić naglašava da je potrebno govoriti o dva aspekta – društveno-političkom i tehnološko-obrazovnom.
"Što se tiče društveno – političkog aspekta; država odnosno Vlada kao i jedinice lokalne uprave i samouprave moraju postati lokomotiva digitalne transformacije u praktičnom smislu, a ne formalno donositi nacionalne planove, strategije i direktive čija kvaliteta i brzina provedbe nisu do sada bile adekvatne. Uzmimo na primjer javnu nabavu koja čini 14 % BDP-a. Vlast kako na državnoj tako i na lokalnoj razini bi uvođenjem digitalizacije u javnu nabavu osigurala transparentnost i konkurentnost te samim time i poticala digitalizaciju gospodarstva. Hrvatsko društvo je u jednoj mjeri već digitalizirano svakodnevnom uporabom IoT-a i prepoznalo je direktnu prednost digitalizacije korištenjem COVID digitalnih propusnica ili trenutno EU digitalne COVID potvrde. Kada govorim o tehnološko – obrazovnom aspektu, prvenstveno mislim na povećanje digitalne pismenosti stanovništva srednje i starije životne dobi te omogućavanje jednakog pristupa širokopojasnom Internetu u ruralnim dijelovima zemlje", objašnjava nam europarlamentarac.
Matić napominje kako bi se Hrvatska trebala orijentirati na one projekte koji se odnose na digitalne vještine, digitalne transformacije poduzeća, sigurne i održive digitalne infrastrukture i digitalizacije javnih usluga.
"Vrlo mi je važno da budemo svjesni kako digitalna tehnologija utječe na svakodnevni život ljudi, posebno ranjivih skupina kao što su djeca, žene i manjine. U tome segmentu EU treba stalno unapređivati svoje zakonodavstvo. Radi se i na privremenim pravilima kojima bi se pružateljima internetskih usluga e-pošte i usluga slanja poruka omogućilo da nastave otkrivati slučajeve seksualnog zlostavljanja djece na internetu. A budući da sam član Odbora za ribarstvo i Odbora za kulturu, zalažem se za veću uporabu digitalnih tehnologija i u tim sektorima. Nužno je digitalizirati obrazovni i ribarski sektor, pojednostaviti birokratske i administrativne prepreke, ali još važnije je i educirati ljude kako uspješno primijeniti i širiti stečeno znanje", zaključuje socijaldemokrat.
