UVOĐENJE EURA

‘Pristupanje euru znači pristupanje vrlo snažnom mehanizmu koji nas štiti od šokova i neizvjesnosti‘

Viceguverner HNB-a Michael Faulend, analitičar Velimir Šonje i član Uprave OTP banke Nikola Mikša sudjelovali su na panel raspravi

Konferencija o uvođenju eura u Hrvatskoj održana je na Ekonomskom fakultetu u Splitu
 

 Sasa Buric/Cropix

Čelnici država članica EU-a u petak su podržali preporuku o ulasku Hrvatske u europodručje, što je predzadnji korak u procesu odlučivanja. Na sastanku Vijeća za ekonomiju i financije (ECOFIN) 12. srpnja očekuje se zadnji korak, a to je usvajanje triju zakonodavnih prijedloga o ulasku Hrvatske u europodručje.

Prije toga ovoga tjedna Financijski klub Split, u suradnji s EDC-om, organizirao je na Ekonomskom fakultetu u Splitu dvodnevnu konferenciju na temu "Euro u Hrvatskoj". Uz nekoliko predavanja održana je i panel rasprava na kojoj su sudjelovali ekonomski analitičar Velimir Šonje, član Uprave OTP banke Nikola Mikša i viceguverner HNB-a Michael Faulend. Moderator panela bio je izv. prof.dr.sc. Vladimir Šimić s Ekonomskog fakulteta u Splitu.

image

Konferencija o uvođenju eura u Hrvatskoj na Ekonomskom fakultetu u Splitu

Sasa Buric/Cropix

Financijski klub Split je studentska udruga koja djeluje na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, a konferenciju su organizirali kako bi više približili cijeli proces uvođenja eura i sam pojam eura na našem tržištu. Riječ je o jednoj od aktualnih tema nekoliko godina unazad, a pogotovo u posljednjih pola godine. Tijekom vremena, kako su naveli, pojavilo se puno stručnjaka različitih mišljenja, neki podržavaju uvođenje, a neki ipak ne. Panel rasprava zainteresirala je studente, a tom prigodom pitali su i paneliste za izjave o uvođenju eura.

image

Michael Faulend, viceguverner HNB-a

Sasa Buric/Cropix

Viceguverner HNB-a Michael Faulend izjavio je kako za građane najveća korist proizlazi iz ukidanja valutnog rizika, a uz to i smanjenje regulatornog troška djelovat će i na relativno smanjenje kamatnih stopa.

- To ne znači da kamatne stope neće rasti, ali će rasti puno manje u tom scenariju nego što bi inače rasli da nije euro. Uvijek treba gledati gledati relativnu udaljenost kamatnih stopa u Hrvatskoj u odnosu na neke druge zemlje eurozone. Vidi se vrlo jasno u zadnjih pet, šest godina kako se ta razlika kamatnih stopa u Hrvatskoj već onda počela smanjivati i smanjila se za otprilike 200 baznih poena što je dva postotna poena i što je jako velika blagodat uvođenja eura. Kao što znate financijska tržišta ne čekaju da neka zemlja uvede euro pa onda naprave korekciju cijena, u ovom slučaju kamatnih stopa, nego se ta percepcija očekivanja ranije pokazuje i tržišta počinju smanjivati u ovom slučaju kamatne stope. Postoje i druge koristi, ali ove dvije bih istaknuo kao dvije najveće koje će imati građani i općenito hrvatsko gospodarstvo – kazao je Faulend.

image

Velimir Šonje

Sasa Buric/Cropix

Velimir Šonje istaknuo je kako je u svakom slučaju korisno uvesti euro, ne samo zato što je najveći dio štednje u stranoj valuti, odnosno euru nego zato što ćemo imati dodatne koristi.

- Neće više biti troškova konverzije, tu će se uštedjeti i više od 100 milijuna eura na godinu što će ostajati građanima i gospodarstvu. Manji su rizici, veća je predvidivost, puno su bolji pristupi jeftinijim izvorima sredstava Ako dođe do rasta kamatnih stopa na svjetskoj i europskoj razini, taj rast će kod nas biti manji ako imamo euro i u slučaju neke buduće krize, recesije, lakše ćemo kroz nju proći s eurom nego s vlastitom valutom. S druge strane građani se najviše boje porasta cijena, ali nažalost vidimo kako cijene rastu i imamo visoku inflaciju bez obzira što nemamo euro. Ta inflacija nije vezana uz uvođenje eura. Inflacija koju imamo je inflacija koju imaju sve zemlje u svijetu, gotovo sve tako da se osobno ne bojim efekta inflacije, naprotiv mislim da će ona biti niža u trenutku kad ćemo uvoditi euro nego što je u ovom trenutku – kazao je Šonje.

Na pitanje smatra li da je pravo vrijeme za uvođenje eura, odgovorio je potvrdno.

- Da. Često se govori kako možda treba odgoditi, možda sada nije najbolje vrijeme, ali nisam čuo dovoljno argumenata što bismo mi to dobili odgodom. Naprotiv, ako se euro uvede, a sada znamo da će to biti prvi siječnja iduće godine, mislim da je to dobar trenutak i da će donijeti puno više koristi nego štete – izjavio je Šonje.

image

Nikola Mikša, član uprave OTP banke

Sasa Buric/Cropix

Nikola Mikša ocjenjuje kako uvođenje eura definitivno iz perspektive bankarskog sektora nema alternativu.

- Što prije uđemo to će za Hrvatsku i sve tržišne aktere u Hrvatskoj biti bolje. Pristupanje euru znači pristupanje vrlo snažnom mehanizmu koji nas štiti od šokova i neizvjesnosti kojih vidimo da je trenutno izuzetno puno i ne znamo što slijedi. Iako pristupanje euru za banke nosi niz troškova i zapravo značajan dio prilagodbe eura je na leđima bankarskog sustava na nama je da se društveno odgovorno ponašamo i taj dio zadatka i izazova koji su pred nama ispunimo, a u nadi da će to naše gospodarstvo učiniti stabilnijim, otpornijim na šokove, spremnijim iskoristiti nove izazove i nove poslovne prilike – kazao je Mikša.

image

Konferencija o uvođenju eura u Hrvatskoj na Ekonomskom fakultetu u Splitu

Sasa Buric/Cropix

Istaknuo je i kako je panel jedna izuzetno lijepa inicijativa Financijskog kluba Split i Ekonomskog fakulteta u Splitu.

- Studenti koji su sigurno u svojem krugu prijatelja netko koga se sluša, mogu poruke i informacije koje su iznesene prenijeti i svojim prijateljima i prijateljicama, te članovima obitelji kako bi im dodatne informacije olakšale formiranje stava o uvođenju eura. A mi se nadamo da će ga oni podržati kao što ga mi podržavamo – izjavio je Nikola Mikša.

image

Dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu izv.prof.dr.sc.Vinko Muštra


Sasa Buric/Cropix

Dodajmo kako je istraživanje Flash Eurobarometar, provedeno u travnju ove godine na više od 7000 ispitanika iz zemalja koje još nisu pristupile europodručju, pokazalo da su Hrvati danas bolje informirani o euru nego prije godinu dana, ali znatno manje podržavaju njegovo uvođenje.

Na pitanje koliko se osjećaju informirani o euru, 52 posto Hrvata odgovorilo je da se osjeća u potpunosti informirano, što je povećanje od šest postotnih bodova u odnosu na godinu ranije.

Da će doći do povećanja cijena vjeruje 81% ispitanika u Hrvatskoj. Većina Hrvata uvjerena je da će se osobno uspjeti prilagoditi zamjeni kune u euro, ali također vjeruju da će Hrvatska izgubiti dio svog identiteta (57%) i kontrolu nad svojom gospodarskom politikom (49%).

image

Konferencija o uvođenju eura u Hrvatskoj na Ekonomskom fakultetu u Splitu

Sasa Buric/Cropix

Na sjednici 13. svibnja 2022. Hrvatski sabor donio je Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Njime se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, pravila za preračunavanje, opskrba i zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura, dvojni optjecaj, dvojno iskazivanje, primjena načela neprekidnosti pravnih instrumenata, proračuni, financijski planovi, poslovne knjige, financijski izvještaji i porezi u procesu uvođenja eura, nadzor nad primjenom ovoga Zakona te prekršajne odredbe. Tim zakonom osigurava se provedba niza akata Europske unije, među kojima je niz uredbi Europskog parlamenta i Vijeća.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. srpanj 2022 08:56